U organizaciji Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu a u povodu 25. studenog, Dana državnosti BiH 30. godišnjice članstva BiH u UN-u i 20. godišnjice njena članstva u Vijeću Europe, upriličen je znanstveni skup na temu “Europska i euroatlantska perspektiva BiH u kontekstu novih geopolitičkih odnosa“, koji je okupio eminentne profesore, članove akademske zajednice i stručnjake iz te oblasti.

Ocjenom da je pravi trenutak da svi zajedno budemo na pravoj strani povijesti, uvodno obraćanje započela je profesorica na tom Fakultetu Lada Sadiković, koja je kazala da, u cilju ubrzanja procesa europskih integracija, jedino Europska konvencija može utvrditi kako će BiH izgledati i temeljem kakvog će političkog sustava egzistirati. S tim u svezi, ključnu drži ulogu visokog predstavnika.

Na pravoj strani povijesti

-Ovo je pravi trenutak da svi budemo na pravoj strani povijesti i da navedemo ili zamolimo visokog predstavnika da krene u primjenu ustavnog instrumenta europskog pravnog poretka, a to je Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja je još 1950. ujedinila europske države nakon Drugog svjetskog rata a na temelju zaštite ljudskih prava i sloboda, vladavine prava i demokratskog načina upravljanja kao jedinog mogućeg načina upravljanja, istaknula je Sadiković uz podsjetnik da u Aneksu 10 Daytonskog sporazuma izričito stoji da je Europska konvencija nadređena svakom pravu te ju se izravno primjenjuje.

Govoreći o Ustavu BiH, točnije Aneksu 4 spomenutog međunarodnog sporazuma, ocijenila je da ga je potrebno čim prije uskladiti s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, što je i naložio Europski sud za ljudska prava u svim dosadašnjim presudama protiv BiH.

Ubrzanje integracije u EU

-BiH je imala unutarnja previranja u proteklih 30 godina, upravo koliko dugo je članica UN-a, naveo je rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj.

S druge strane, u trenutku globalnih procesa u svijetu - migrantske krize, rata u Ukrajini, klimatskih promjena, a što su teme koje okupiraju svjetske lidere, BiH pokušava naći svoj put i postati dio EU-a te si, istodobno osigurati podršku NATO-a.

-Na euroatlantskom putu, BiH treba zdrave politike unutar same države, a akademska zajednica i ovim skupom ukazuje aktualnim politikama u BiH na njihovu obvezu i ulogu na putu ka EU i NATO-u, naveo je Škrijelj uz opasku da uloga visokog predstavnika treba biti upravo u funkciji ostvarivanja tog cilja.

I akademik Mirko Pejanović je ukazao na značaj ubrzanja procesa euroatlantskih integracija i to, kako je obrazložio, stoga što usvajanje standarda i provedba reformi koje to omogućavaju istodobno znače da će BiH ući u krug europske i euroatlantske sigurnosti, u krug pravnih, stabilnih i prosperitetnih država temeljem europske pravne stečevine.

-Zato su, po mom istraživanju, četiri izdvojene pretpostavke za ubrzanje integracije BiH u EU, a vjerojatno ih ima više. Prva su geopolitičke pretpostavke, druga većinska volja građana za članstvo BiH u EU. Treća je promjena koncepta formiranja parlamentarne većine u Parlamentarnoj skupštini BiH a četvrta je kulturološka osnova za ubrzanje europske integracije, precizirao je Pejanović.

Na potrebu europskih i euroatlantskih integracija predstojećem razdoblju kao na osnovnom i najvažnijem načelu na kojem država i njene institucije moraju inzistirati, ukazao je i dekan Fakulteta za kriminalistiku Jasmin Ahić. On je ocijenio i da svako politikantstvo na dnevno-političkom planu najviše i opterećuje i u segmentu operativnog djelovanja. S. N.