Polaganjem cvijeća i prigodnim obraćanjem na lokaciji bivšeg logora Manjača kod Banja Luke, u nedjelju je, u organizaciji Savez logoraša u BiH, regionalnog Saveza logoraša regije Banja Luka i Saveza logoraša USŽ "Dr. Irfan Ljubijankić", obilježena 30. godišnjica početka raspuštanja tog logora a po prvi puta je u obilježavanju sudjelovao i počasni vod Oružanih snaga BiH.

Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša u BiH, podsjetio je ovim povodom da na obilježavanju ovog događaja ustrajavaju od 1996. godine. Kako je najavio, prioritet ostaje borba za istinu i pravdu te ustrajavanje na obilježavanju svih logora na području zemlje, točnije na 657 mjesta zatočenja i logora na području cijele BiH.

-Kao što smo dali podršku obilježavanju zločina na Kazanima i postavljanju ploče na mjestu gdje su se dešavali nemili događaji, tako smo i ovdje, na Manjači, više od desetljeća ti koji nose ploču, a nikada je ne postavljaju. Savez logoraša u BiH želi da sva takva mjesta u zemlji budu primjereno obilježena i da se isporuči ono što je adekvatna odšteta onima koji su bili u različitim logorima na području cijele BiH, rekao je Omerović i dodao da u posljednje tri godine imaju dobre rezultate te da svatko, a osobito politički vrh, treba dati doprinos tome.

I Sakib ef. Began, imam u Pruscu, logoraš i član Upravnog odbora Saveza logoraša u BiH, kaže da si je dao u zadaću svake godine dolaziti, ne samo na ovo mjesto, već svugdje gdje se može prisjetiti svih zlodjela koja su se dešavala nevinim ljudima.

Upozorio je i da je na ovakvim mjestima čovjek potpuno devalviran, minimiziran u svakom pogledu kao čovjek, ne gledajući na naciju, vjeru i spol, zbog čega je dobro pamtiti, podučavati druge, govoriti, ne da bi se mrzilo, već da bi se približilo i nastavilo suživot koliko je to moguće. Bivši logoraš Mehmed Begić apelirao je na sve logoraše da ne dozvole da im u srce uđe mržnja prema ikome.

-Mržnja izjeda onog tko ju ima. Treba biti spreman učiniti sve da se više nikada ne dogodi da netko izvodi ljude iz njihovih kuća, odvodi ih u logore, ubija ih i baca po jamama, kazao je on.

Iz Saveza logoraša u BiH podsjećaju da je logor Manjača poznat po činjenici da je torture u njemu prošlo više od 5.000 logoraša, pretežno bošnjačke i hrvatske, ali dijelom i srpske nacionalnosti, dok su u užoj regiji pronađene i masovne grobnice.

-Sve to je dokaz da su svi koji se nisu 'uklapali' u tadašnje zamišljene aršine koncepta podijeljene BiH lako mogli i bili 'stanovnici' jednog ovakvog stratišta, ograđenog bodljikavom žicom i minskim poljima. Sama slika, svjetski prepoznatljivog ulaza, sa ćiriličnim natpisom 'LOGOR', bez je dileme ukazivala na činjenicu da oni koju uđu, odmah tu i ostave na ulazu sve svoje nade za dobar i pozitivan konačni ishod svog životnog puta, podsjećaju iz Saveza.

Prema podacima Saveza, pred Sudom BiH, Međunarodnim kaznenim sudom u Hagu, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banja Luci su za dokazane ratne zločine u Manjači osuđeni samo neki od glavnih zločinaca na oko 130 godina zatvora.