Ministarstvo vanjskih poslova SAD je upravo objavilo Izvještaj o suprostavljanju trgovini ljudima za 2021. godinu u kojem se ocjenjuju nastojanja zemalja širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu (BIH) ka eliminaciji ovog ropstva modernog doba kojem su izloženi najranjiviji u našem društvu. Sjedinjene Države pozdravljaju povećana nastojanja koja je BiH pokazala na suprostavljanju trgovini ljudima u odnosu na prijašnji izvještajni period, imajući u vidu i utjecaj COVID-19 pandemije na njene kapacitete. Ministarstvo vanjskih poslova SAD smatra da je BiH zadovoljila kriterije da bude unaprijeđena na Nivo 2. Nivo 2 definira zemlje i teritorije čije vlade nisu u potpunosti uskladile svoja nastojanja sa minimalnim standardima Zakona o zaštiti žrtava trgovine ljudima iz 2000. godine, ali ulažu značajne napore kako bi se uskladile s tim standardima.

Ta nastojanja su uključila jačanje Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima kroz dodjelu sredstava za isplatu naknada za rad u Grupi i pokriće operativnih troškova, proširenje sastava Udarne grupe, te stvaranje mreže tužilaca i istražitelja radi lakše koordinacije. Republika Srpska (RS) je izmjenama svog zakona povećala minimalnu kaznu za djelo trgovine djecom sa pet na 20 godina i proširila definiciju trgovine ljudima. Jedan sudija u Tuzlanskom kantonu je izrekao do sada najdužu zatvorsku kaznu za prisilno prosjačenje djece, a Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je uspostavila operativni tim u sva četiri regionalna ureda. Vlasti su općenito povećale nastojanja na zaštiti žrtava identificiranjem većeg broja žrtava, udruživanjem sredstava za pomoć domaćim i stranim žrtvama i dodjelom sredstava nevladinim organizacijama uključenim u borbu protiv trgovine ljudima te izradom smjernica za standardizaciju pomoći žrtvama, posebno djeci. Vlasti su uspostavile novu bazu podataka radi standardizacije prikupljanja podataka o žrtvama trgovine ljudima, uspostavile su 18 regionalnih monitoring timova za koordinaciju aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima i pomogle angažiranje i obuku 25 romskih aktivista za učešće u regionalnim monitoring timovima.

Međutim, vlasti nisu ispunile minimalne standarde u nekoliko ključnih oblasti.

Na državnom nivou, u RS-u i Brčko distriktu (BD) nije osuđen niti jedan trgovac ljudima, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija) osuđeno manje trgovaca ljudima nego prethodne godine. Organi za provođenje zakona su nastavili redovno istraživati djela trgovine ljudima pod lakšim kvalifikacijama, dok su sudije u Federaciji i dalje izricale kazne niže od zakonom predviđenih minimalnih kazni. Organima za provođenje zakona nedostaju kapaciteti, resursi i tehničko znanje, što ometa njihovu sposobnost da provode djelotvorne istrage usmjerene na žrtvu i da počinitelje krivično gone. Nadležni organi su opravdavali slučajeve potencijalnog prisilnog prosjačenja djece i prisilni rad u kojem su žrtve Romi kao tradicionalne kulturološke prakse i običaje Roma i ponekad su vraćali djecu u njihove porodice čak i kada su roditelji bili uključeni u iskorištavanje svoje djece. Osim toga, vlasti nisu pokazale proaktivna nastojanja u pravcu identificiranja žrtava, zbog čega su često nadležne institucije vlasti žrtve kažnjavale za nezakonita djela na koja su ih trgovci ljudima prisiljavali i posebno izdavale prekršajne naloge.

Svi nivoi vlasti u BiH moraju nastaviti povećavati nastojanja ka potpunoj implementaciji Strategije suprostavljanja trgovini ljudima u BiH kroz blisku koordinaciju, suradnju i izdvajanjem dovoljnih resursa.

Sjedinjene Države će nastaviti podržavati BiH u ovim nastojanjima. Strategija suprostavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini je u svojoj suštini usmjerena na zaštitu žrtava i vladavinu prava. Također je usmjerena na institucije koje trebaju funkcionirati da bi se osigurala zaštita i pravda za žrtve, te lišavanje slobode i krivično gonjenje onih koji čine gnusno krivično djelo trgovine ljudima.

Kompletan izvještaj o trgovini ljudima u BiH je dostupan na linku (PDF 417KB).