Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u BiH je, u suradnji s Misijom OESS-a u BiH, u Sarajevu upriličila simpozij na temu ”Položaj i diskriminacija Roma“, tijekom kojeg se razgovaralo o statusu i položaju Roma u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji s ciljem razmjene dobrih praksi te iznalaženja načina za njihovo unapređenje. Tijekom simpozija napravljen je i osvrt na sudske presude vezane za diskriminaciju Roma.

Nevidljivi narod

Neovisna istraživačica iz oblasti romologije Hedina Tahirović-Sijerčić iz Sarajeva ukazala je da su Romi potpuno nevidljivi kada su u pitanju oblasti koje izučava, baš kao što je nevidljiva i diskriminacija prema Romima, ne samo u BiH, već i šire. Sudionici su razmatrali pitanja položaja Roma, njihovog obrazovanja, diskriminacije, jezika…

-Da bi se poradilo na svim tim pitanjima iz svih oblasti, potrebno je mnogo napora, i od strane Roma, ali i institucija, koje su potpuno zaboravile da mi postojimo, živimo na ovdje od 14. stoljeća. Mi smo narod BiH i krajnje je vrijeme da se pozabavite i nama i da nam date iste mogućnosti kao i svim ostalima koji žive u ovoj državi, kazala je Tahirović-Sijerčić.

Borislav Petrović, profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu i potpredsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti, kazao je da je, kao organizator, želio da simpozij ne bude protokolarnog tipa.

-Moj cilj i danas, kad ovaj simpozij završi, jeste  markirati 2-3 segmenta gdje su najveći problemi. Iz toga će onda proizaći da mi za tri, četiri, pet mjeseci organiziramo jedan simpozij ili okrugli stol o diskriminaciji Roma u jednom segmentu - da li u oblasti obrazovanja, zdravstvenog osiguranja, gdje vidim da je najveći problem, kazao je Petrović dodavši da bi simpozij trebao biti temelj za buduće korake.

Ocijenio je nužnim senzibilizirati javnost, akademsku zajednicu, ali i romsku populaciju.

-Moraju i oni shvatiti da moraju od sebe dati to što mogu kako bi se djecu upisivalo u školu. To im se mora omogućiti, istakao je Petrović.

Obrazovanje, politička zastupljenost, osnaživanje Romkinja

Aleksandar Racz, prodekan na Zdravstvenom sveučilištu u Zagrebu, je, u ime Roma iz Hrvatske, podsjetio da je to visoko učilište jedino visoko učilište u Hrvatskoj koje je uvelo pozitivnu diskriminaciju za školovanje Roma na visokoškolskoj razini.

-Mi smo jedini fakultet koji im omogućuje izravan upis mimo položene državne mature u nečemu što smo nazvali 'romske kvote'. Na šest različitih struka koje se školuju kod nas, to su svi oni profili neliječničkih zdravstvenih profesija, medicinske sestre, fizioterapeuti i srodne struke, kazao je Racz i dodao da se na taj način dublje bave brigom za školovanje Roma na razini države.

Istakao je da se tim studentima, kao i njihovim obiteljima, život promijenio, osobito u njihovoj mikro-zajednici. U osvrtu na probleme s kojima se susreće romska populacija, sa žaljenjem je konstatirao da su, unatoč stipendijama koje se nudi i poticaju, ženska romska djeca 'zarobljena' u tradicionalna 'moranja' ranog udavanja prije 16. godine, rađanja djece, velikog broja djece, dogovorenih brakova, a muškarci moraju prehranjivati obitelj.

-Budući da nemaju obrazovanja, onda nemaju ni posla na tržištu rada te se opet, nažalost, sve svede u neki zatvoreni krug onih tradicionalnih zanimanja po kojima ih, nažalost percipiramo, a ne bi trebalo, rekao je on i pojasnio da su drugi veliki problem tzv. 'romski razredi' budući da dolazi do segregacije.

-Naravno da to nitko ne potiče na razini države, ali u praksi se to dešava, istakao je i napomenuo da veliki dio Roma ne govori romano - oficijelni romski jezik, već bajaški (staro rumunjsko narječje Roma Bajaša u međimurskoj županiji) te ne razumiju ni romski ni hrvatski.

-Duboko vjerujemo da je jedino obrazovanje put kojim se može promijeniti stvarnost Roma, kazao je Racz dok je predstavnica OESS-a u BiH Amela Tandara, uz ocjenu da je položaj Roma u BiH dosta težak, istaknula da je potrebno raditi na političkoj zastupljenosti i osnaživanju žena te populacije.