Okrugli sto na temu "Investirati u ljude znači staviti obrazovanje na prvo mjesto", povodom Međunarodnog dana obrazovanja okupio je eminentne stručnjake iz oblasti obrazovanja.

Jedna od tema diskusije bilo je i nepriznavanje visokoobrazovnih kvalifikacija iz Bosne i Hercegovine u zemljama Europske unije, a fokus je bio na činjenici da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Europi u kojoj nije završen zakonom propisan obavezni proces akreditacije studijskih programa na sveučilištima i visokim školama.

Međudržavni skandal

Slovenija i Hrvatska, podsjećamo, u studenom prošle godine su obustavile postupke priznavanja diploma stečenih u visokoobrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini, te na taj način u pitanje dovele sustav osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju zemlje.

- Ako se ne reagira na adekvatan način, to bi moglo prerasti u prvorazredan, a možda i u međudržavni skandal. Nadam se da će institucije Bosne i Hercegovine, uz razumijevanje nadležnih agencija u Hrvatskoj i Sloveniji, uspjeti iznaći rješenje zaovaj problem. Ako je on, a očito jeste, osiguranje kvalitete u sustavu visokog obrazovanja u našoj zemlji, onda trebamo staviti obrazovanje na prvo mjesto. Imali smo reakcije koje kažu da je cjelokupan odgojno-obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini možda najveća sramota naše države na međunarodnom planu, kazao je Marko-Antonio Brkić, voditelj Ureda za organizaciju i osiguranje kvalitete Sveučilišta Hercegovina.

A razloga zbog čega je to tako je više, kazao je predsjednik Asocijacije rektora privatnih sveučilišta Mirko Puljić, najveću odgovornost smatra on nosi Ministarstvo civilnih poslova koje bi trebalo sazvati konsultacije svih aktera procesa obrazovanja, od institucija za akreditiranje, licenciranje, do onih koji nadziru obrazovne vlasti. Rješenje je, smatra on, prije svega reakcija Ministarstva civilnih poslova.

- Moramo krenuti s privremenim akreditacijama visokoškolskih organizacija. Imamo s jedne strane akreditiranje visokoškolskih organizacija čime se bave državne agencije za razvoj visokog obrazovanja, dok s druge strane imamo licenciranje, odnosno izdavanje dozvola za rad visokoobrazovnim institucijama. To ne funkcionira, sudaraju se nadležnosti ili između nadležnosti imamo slobodan prostor. Da ne govorim o Ministarstvu civilnih poslova koje smatra da nema nikakve odgovornosti za ono što se u visokom obrazovanju događa, istakao je Puljić.

Njemačka i Austrija nas priznaju

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Europi koja nema zakonom propisan obvezni proces akreditacije studijskih programa na fakultetima i visokim školama.

Međutim, diplome sa svih akreditiranih fakulteta u našoj zemlji, kako je kazao direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u Bosni i Hercegovini Enes Hašić priznate su u Europi i državama kao što su Njemačka i Austrija.

- U Hrvatskoj se od 2004. nikome ne priznaju diplome, nego daje mišljenje koje je o visokim obrazovnim sustavima u našoj zemlji uglavnom negativno. Ključni problem je prouzrokovan činjenicom da je veliki broj studenata iz Hrvatske upisao fakultete u našoj zemlji. Moramo se upitati zašto je to tako. Neka svak zaključi zbog čega. To je do nas. A sad kad smo se suočili s problemom moramo naći način da iz njega izađemo, rekao je.

Naglasio je i kako je obrazovanje zalog za budućnost te da bez kvalitetnog obrazovanja nijedna država ne može imati dobru budućnost. Podsjeća da je potrebno, prvenstveno za ostanak ljudi u našoj zemlji, stvoriti klimu optimizma.

- Ljudi ne da se osjećaju kao u tunelu bez svjetla, nego to svjetlo niti slute, niti vide. Pa tako je i u obrazovanju. Zajednički moramo graditi sustav kvalitetnog obrazovanja. U tom smislu Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete zajedno s ostalim nadležnim vlastima treba uložiti puno napora da takve uslove stvori za iduće razdoblje, rekao je.

Bosna i Hercegovina u jednom trenutku imala 53 visoko obrazovne institucije na oko tri milijuna stanovnika, dok je sada taj broj 39, odnosno 28 univerziteta i 11 visokih škola.

H. Ž.