U povodu njegove odluke o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnosi na Federaciju BiH, nizozemska europarlamentarka Tineke Strik i član njemačkog Bundestaga Boris Mijatović uputili su otvoreno pismo visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu sa zahtjevom da opozove tu odluku i dopusti da se kroz demokratski proces dođe do rješenja problema vezanih za Izborni zakon BiH. Strik i Mijatović zatražili su od Schmidta i da objasni spekulacije o koordinaciji sa službenim Zagrebom prilikom donošenja navedene odluke. Izrazivši svoju bezrezervnu podršku mandatu visokog predstavnika (OHR) u BiH u nadgledanju provedbe civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, oni su, pak, iskazali  i žaljenje zbog nedostatka odgovornosti u državnim institucijama BiH, što, kako cijene, prisustvo OHR-a čini još nužnim u upravljanju državom. Uz ocjenu da je mandat OHR-a vjerojatno najmoćnija i najdalekosežnija međunarodna nadzorna struktura u bilo kojoj zemlji na svijetu, Strik i Mijatović ukazuju da nositelj tog mandata treba  voditi računa o velikom osjećaju odgovornosti, integritetu, proporcionalnosti i poštovanju nacionalnih institucija i građana. “S obzirom na to, izražavamo svoje najdublje nezadovoljstvo Vašim korištenjem bonnskih ovlasti na samom kraju izbornog dana. Vaša odluka donosi opsežne promjene u sustavu Izbornog zakona - u pokušaju da se deblokira politički proces. Činjenica da je Izborni zakon izmijenjen na način da koji je utjecao na rezultate izbora nakon što su birači dali svoj glas, ne svjedoči o velikom poštovanju demokratskih prava građana BiH. Plašimo se da ta odluka ima potencijalni rizik dugoročno narušiti autoritet OHR-a kao institucije”, poručuju ovi parlamentarci visokom predstavniku Schmidtu te podsjećaju da u  Smjernicama OESS-a za reviziju pravnog okvira za izbore stoji da ‘izborno zakonodavstvo jedne zemlje treba biti doneseno dovoljno prije izbora kako bi birači i svi sudionici bili izviješteni o pravilima’, dok izborno zakonodavstvo doneseno u ‘posljednjem trenutku’ ima potencijal narušiti povjerenje u proces i umanjiti priliku političkim sudionicima i biračima na vrijeme se upoznati s pravilima izbornog procesa.

Izborno zakonodavstvo doneseno u ‘posljednjem trenutku’ ima potencijal narušiti povjerenje u proces

Tineke i Mijatović pozivaju Schmidta da elaborira način na koji je njegova upotreba bonnskih ovlasti sukladna navedenim relevantnim odredbama OESS-a i  traže neovisnu procjenu njegovih prijedloga koju bi sačinio OESS. “Osim samog tajminga, čvrsto vjerujemo da demokratske reforme ne treba nametati kao odluku, već se trebaju realizirati kroz transparentan i inkluzivan proces, koji uključuje širok spektar aktera, uključujući mišljenja OSCE-a i Venecijanske komisije. Ključna uloga civilnog društva će također biti ključna u tom pogledu”, poručuju potpisnici pisma visokom predstavniku uz ocjenu da će, zbog postojećih daytonskih struktura, biti vrlo teško ozbiljno provesti presude Europskog suda za ljudska prava, jer su za većinu potrebni mnogi akteri. “Plašimo se da će Vaši prijedlozi zakomplicirati taj proces, jer više neće biti ozbiljnih poticaja HDZ-u BiH da pristane na druge izmjene jer je njegov najveći zahtjev udovoljen. Molimo i da pojasnite navodnu koordinaciju sa Zagrebom u svezi  ovih odlukama. Praktično govoreći, predlažemo da opozovete izvršenje Vaših bonnskih ovlasti i ponudite raspravu širom zemlje o promjenama u političkom sustavu. Eventualni paket bi trebao uključivati punu primjenu relevantne sudske prakse Europskog suda za ljudska prava”, jasno su naveli Strik i Mijatović koji izražavaju čvrsto uvjerenje da je političkim idejama potrebna komunikacija i debata kako bi stekle legitimitet i imale svoju vrijednost u budućnosti.