Odgovor vlasti bit će presudan za oblikovanje gospodarstva nakon krize
Piše: Dragan Bradvica
U pogledu specifičnih strukturnih reformi, glavni su izazovi koje postavlja Covid-19 u Bosni i Hercegovini jačanje javnog zdravstvenog sektora, očuvanje zaposlenosti i poboljšanje socijalne zaštite, poboljšanje poslovnog okruženja i pružanje podrške privatnom sektoru. Ovo se navodi u izvješću Vijeće Europske unije o ekonomskoj situaciji na zapadnom Balkanu i Turskoj.
Navodi se kako je BiH svoj program ekonomskih reformi 2020.-2022. predala zadnjeg dana siječnja ove godine ali se gospodarska aktivnost usporila već tijekom 2019. uglavnom odražavajući se na usporavanje privatne potrošnje, rasta investicija i slabiju vanjsku potražnju za robom, a što se dijelom nadoknadilo povećanjem prihoda od turizma. Do povećanja zaposlenosti je došlo zahvaljujući aktivnih mjera na tržištu rada, dok je sve veća emigracija dovela do porasta pritiska na nominalne plaće. Ipak, zahvaljujući niskim uvoznim cijenama, inflacija je ostala niska.
- Izbijanje pandemije Covid-19 oštro je pogoršalo stanje koje je ionako usporavalo, posebice utječući na promet i turizam, doznake… Kako bi nadoknadili negativne efekte krize bh. vlast poduzela je mjere za rješavanje smanjenja likvidnosti omogućavajući domaćinstvima i poduzećima odlaganje otplate kredita i plaćanja poreza. Zajedno s drugim mjerama za osiguranje financijske pomoći za ublažavanje ekonomskog utjecaja krize to će neminovno dovesti do privremenog pogoršanje fiskalne pozicije, navodi se u izvješću.
Zaduženje, monetarni sustav, banke…
Međutim, omjer javnog duga trenutno još uvijek je prilično nizak (oko 30 posto BDP-a) i troškovi kamata su prilično povoljni što je rezultat visokog udjela koncesijskog financiranje. Sugerira se da se nakon što nestane ovaj'privremeni šok' treba poduzeti napori na ubrzanom ekonomskom oporavku i otpornost zemlje poboljšavajući kvalitetu javnih financija i to preusmjeravanjem javne potrošnje prema obrascu koji podržava rast i ciljanu socijalnu potrošnju. Kada je u pitaniju monetarna politika navodi se kako je ona i dalje usidrena oko aranžmana valutnog odbora, koji uživa povjerenje šire javnosti i pruža stabilnost. Što se tiče financijske stabilnosti, piše da bankarski sustav u cjelini pokazuje snažnu likvidnost, ali pravni okvir treba dalje ojačati. Vlasti su usvojile setmjera, kako se nastavlja, ali konačni zakon o osiguranju depozita još nije, a to je ključni element za sanaciju banaka. Nadalje, ističe se kako su strukturne slabosti pogoršane pandemijom Covid-19 te su nasušno potrebne strukturne reforme.
- Učinkovite i dobro koordinirane strukturne reforme doprinijet će ublažavanje utjecaja pandemije i ubrzanje ekonomskog oporavka nakon krize. Odgovor bh. vlastibit će presudan za oblikovanje gospodarstva poslije krize. Oporavku će svakako doprinijeti i daljnji napori u borbi protiv korupcije, poboljšanja vladavine prava, poboljšanja transparentnosti i jačanja institucija i socijalnog dijaloga, stoji u dokumentu Vijeća EU.
Strukturne reforme
U pogledu specifičnih strukturnih reformi, glavni su izazovi koje postavlja Covid-19 jačanje javnog zdravstvenog sektora, očuvanje zaposlenosti i poboljšanje socijalne zaštite, poboljšanje poslovnog okruženja i pružanje podrške privatnom sektoru. Svima je jasno da je pandemija u dobroj mjeri potresla zdravstveni sustav još jednom otkrivajući sve nedostatke kada je riječ o financiranju kao i pitanja s pristupom i slabim kapacitetima za rješavanje krize. Kada je u pitanju tržište radne snage, unatoč nekim poboljšanjima proteklih nekoliko godina, pandemija je sve to itekako poljuljala, brojna radna mjesta su ugrožena, naročito u neformalnom sektoru.
Također, sheme socijalne pomoći i naknada za nezaposlene, koje se nedovoljno financiraju ne pružaju dovoljno pokrivenost i odgovarajuće koristi.
- Funkcioniranje poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, samozaposlenih osoba i malih obiteljskih poduzeća, znatno su pogođena pandemijom i potrebno im je žurna podrška, kao što je pružanje likvidnosti i daljnje ublažavanje regulatornih i poreznih opterećenja. Učinkovitost mjera podrške ovisi će o dobrom upravljanju, koordinaciji i inkluziji, uzimajući u obzir veliki neformalni sektor, naglašeno je.