U posljednje vrijeme u njemačkoj političkoj javnosti sve su češće naznake da se politički establišment polako okreće od Aleksandra Vučića kao sigurnosnog jamstva za regiju. Jedina stranka koja iskače je AfD, analizira DW.

Njemačka politika već desetljećima u Aleksandru Vučiću vidi jamstvo stabilnosti i sigurnosti na Balkanu. Od Angele Merkel preko Olafa Scholza pa do Friedricha Merza.

Kritike na neke aspekte njegove vladavine doduše oduvijek su bile prisutne, no Vučić je kako Berlinu, tako i Bruxellesu, bio prevažan u nekim najvažnijim procesima stabilizacije zapadnog Balkana poput normalizacije odnosa Srbije i Kosova te držanja pod kontrolom Milorada Dodika, da bi ga se previše kritikama odvraćalo od EU integracija.

Tu su naravno i gospodarski aspekti poput činjenice da je Njemačka najveći strani ulagač u Srbiji, a odnedavno i pitanje strateške suradnje oko eksploatacije litija u dolini Jadra.

Sve tiša podrška Vučiću
No u posljednje vrijeme primjetne su sve češće naznake da bi ova ljubav iz koristi mogla puknuti. Njemačka se doduše drži upadljivo rezervirano kada su u pitanju studentski procesi koji od studenog prošle godine Srbiju drže u šahu i koji su upereni protiv aktualne vlasti u Beogradu, ali izgleda da je strpljenje mnogima u Berlinu pri kraju, što je vidljivo iz sve češćih kritika na račun Vučića.

Čini se da je kap koja je prelila čašu Vučićev nedavni odlazak na proslavu 80. obljetnice pobjede u Pekingu gdje se srbijanski predsjednik rukovao s autokratima, a posebno srdačan je bio susret s Vladimirom Putinom kojeg je njemački kancelar Friedrich Merz (Kršćansko-demokratska unija CDU) prije nekoliko dana nazvao najvećim ratnim zločincem današnjice.

Povrh svega, Vučić je Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta nazvao "Gauleiterom" te zastupnike Europskog parlamenta koji su prisustvovali prosvjedima u Srbiji "ološem".

Od stabilizacijskog do destabilizacijskog faktora
Prilikom jedne rasprave u Berlinu prije nekoliko dana, vanjskopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Adis Ahmetović nije skrivao svoje razočaranje razvojem situacije u Srbiji, ali i Bosni i Hercegovini - a za destabilizaciju u regiji krivi isključivo Vučića. "Vučić je postao destabilizacijski faktor ne samo za Srbiju nego i za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru", rekao je Ahmetović i rezignirano zaključio kako je Berlin "godinama igrao na krivu kartu".

Izgleda da je i vladajućoj Uniji CDU/CSU sve neugodnije kada ju se proziva da ne izražava dovoljnu kritiku na račun vlasti u Beogradu.

Na upit DW-a o najnovijim ispadima srbijanskog predsjednika, dopredsjednik parlamentarne grupe za Jugoistočnu Europu iz redova vladajućeg CDU-a Michael Brand bio je više nego jasan.

Koga se uopće pomaže?
"Srbija pod Vučićem sve se više udaljava od Europe i još se čvršće vezuje uz Putina i Xi Jinpinga. To što Vučić sada još i OHR naziva 'nacistom', a zastupnike Europskog parlamenta 'ološem', mora imati posljedice", nedvosmislen je Brand.

On zaključuje kako Berlin i Bruxelles trebaju dobro razmisliti o daljnjoj podršci Vučiću. "Ne bismo trebali milijardama podupirati autokrata koji Europu proglašava neprijateljem, bori se protiv vlastitog naroda i agresivno nastupa protiv susjeda," zaključio je demokršćanski političar.

Sličnu kritiku na račun Vučića u nedavnom razgovoru za DW izrazio je i doajen CDU-ove EU politike Elmar Brok.

Koalicijski partner CDU-ovog političara Branda, Ahmetović, također se osvrnuo na konkretne verbalne napade Vučića na Schmidta i EU političare i to smjestio u dosadašnja saznanja o SNS-ovom političaru. "Aleksandar Vučić poznat je po svojim verbalnim provokacijama, s obzirom na to da je tijekom rata u Bosni bio novinar tadašnjeg propagandnog TV-kanala 'Channel S'.

Kada argumenti više ne pomažu, poseže se duboko u disonantnu retoričku kutiju. Ključ za mir i stabilnost u regiji leži u Beogradu. Da je Srbija funkcionalna država s demokracijom i vladavinom prava, ne bi bilo ni sukoba u susjedstvu. Vučić retorički podmeće požare kako bi skrenuo pozornost sa svog unutarnjopolitičkog neuspjeha," direktan je Ahmetović u priopćenju za DW.

Vučić sve češće poseže za silom
Iako više nije, za razliku od SPD-a, u novoj vladi, stranka Zelenih preko parlamentarnih gremija može utjecati na njemačku vanjsku politiku. Izvjestitelj stranke Zeleni za zapadni Balkan i u ovom je izbornom razdoblju Boris Mijatović. On je Vučića optužio da nakon 10 mjeseci sada prosvjede pokušava spriječiti silom.

"Od sredine kolovoza država pod Aleksandrom Vučićem sada sve češće koristi suzavac i pendreke kako bi spriječila dosad mirne prosvjede. Na najoštriji način osuđujemo primjenu nasilja i pokušaje zastrašivanja mirnih prosvjednika, kao i svaki daljnji oblik eskalacije, bilo da se radi o vojnim prijetnjama države ili retoričkim prijetnjama," rekao je Mijatović za DW.

Zeleni političar, koji je tijekom posljednjeg izbornog razdoblja često boravio u Srbiji, između ostalog i kao promatrač na izborima, smatra da su verbalni ispadi usmjereni protiv pripadnika zelene frakcije u EU parlamentu sramotni. "Osuđujemo ovu vrstu komunikacije i očekujemo od gospodina Vučića da se međunarodni ugovori poštuju te da se poštuju njihove institucije i njihovi predstavnici", zaključio je Mijatović.

AfD smatra da problem nije u Vučiću i Dodiku
Iz relativno jedinstvenog stava zastupničkih klubova u Bundestagu izdvaja se jedino gledište najveće oporbene grupe u parlamentu, Alternative za Njemačku (AfD). Alexander Wolf, zastupnik AfD-a i član vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, rekao je za DW kako je AfD zabrinut događajima u BiH te naglasio kako usporedbe s nacizmom "naravno treba u načelu izbjegavati, osobito u napetim situacijama ili nestabilnim regijama".

No za razliku od predstavnika ostalih stranaka s kojima smo razgovarali, predstavnik AfD-a smatra da je uzrok problema na Balkanu negdje drugdje. "AfD glavni razlog destabilizacije zemlje vidi manje u izjavama Vučića ili Dodika, a više u sve autokratskijem ponašanju EU-a i UN-a te unitarističkim nastojanjima Bošnjaka na reviziji Daytonskog sporazuma", kaže Wolf.

Wolf, koji je u srpnju izazvao ogorčenje Bundestaga odbivši upotrijebiti pojam genocid za događaje u Srebrenici, smatra da i tjeralica protiv Milorada Dodika služi huškanju jedne etničke skupine protiv druge te je zaključio: "Bosna i Hercegovina ne može opstati kao centralizirana država, a Bošnjaci ne bi trebali uskraćivati prava svojih manjina, posebice Hrvata i Srba (oni su konstitutivni narodi, a ne manjine op. ur.). Samovoljna mijenjanja izbornog zakona ili kaznenog zakonika u stranačke svrhe treba odbaciti. Dodik je demokratski izabran predsjednik Republike Srpske i kao takvog ga, posebice ako ga referendum u listopadu potvrdi na funkciji, treba poštovati."