Skupština Hercegovačko-neretvanske županije krajem prošle godine usvojila je Zaključak kojim je Zavod zdravstvenog osiguranja obvezan za sve osiguranike u dijagnostičkoj potrebi za potvrđivanje sumnje na karcinom, kao i za one za koje je potvrđeno da boluju od malignih bolesti, žurno osigurati pristup dijagnostičkim pretragama u roku ne dužem od 30 dana.

Dugačke liste i čekanja

Na pretrage u slučajevima u kojim su karcinomi potvrđeni ili postoji sumnja na njih, u hercegovačkim zdravstvenim ustanovama u određenim slučajevima čeka se duže od mjesec, jer su liste onih koji trebaju dijagnostiku nažalost sve duže.

Županijska vlast je reagirala u namjeri da se čekanje svede na minimalno kraće od mjesec, a sada je na potezu Zavod zdravstvenog osiguranja.

- Zaključak je usmjeren u dobroj namjeri u pravom smjeru, tamo gdje je osiguranicima najpotrebnija žurna pomoć. Ovaj financijski plan donijeli smo 23. studenoga prošle godine i u njemu je predviđeno 750 tisuća maraka interventnih sredstava prema bolnicama, upravo zbog ovoga pitanja. To znači da smo  se kroz prošlu godinu već usmjerili u tom pravcu kako bismo osigurali kvalitetne mehanizme za povećanje kvalitete. To je skraćenje listi čekanja za radiološke preglede, prije svega za onkološke pacijente. Prema informacijama koje imamo, onkološki pacijenti se upućuju na radiološke preglede koji su inicirani od nadležnog liječnika za 10 do 15 dana. Kada je u pitanju pregled abdomena to je unutar 30 dana. Želim istaknuti da Onkologija ima osam tjedana unaprijed rezerviranih za sebe, za upućivanje na preglede kada se to po liječniku indicirano da se to obavi. Prema tim informacijama stanje je korektno i dosta dobro. Međutim, ono što se može čuti u javnosti tjera na zaključak da to baš i ne djeluje tako. Zavod će se u tome smislu odrediti. Ugovori koje ćemo sklopiti s bolnicama nakon suglasnosti na finacijski plan pratit će mehanizmi koji će osigurati da tih 750 tisuća maraka rezultiraju onim što želimo. Pratit ćemo izvšenje, vidjeti što se događa, i po potrebi dodatno intervenirati, rekao je savjetnik ravnateljice ZZO-a i donedavni ravnatelj Zavoda, Rade Bošnjak.

Osim 750 tisuća maraka interventnih sredstava koja će se usmjeriti prema bolnicama, za funkcioniranje Zavoda i ovog puta izdvojeno je najviše proračunskog novca.

- Znamo da to ide sporo i da tu ima puno  čekanja. Naše insistiranje će biti da taj zaključak do kraja realiziramo, pa da vidmo kako ide primjena, a onda da se dalje možemo osvrtati na druge stvari u kojima su osiguranici pomalo zakinuti. Vrtimo se u začaranom krugu, a kada zbrojimo i oduzmemo vidimo da su osiguranici zakinuti i kada su u pitanju liste lijekova, druge dijagnostike, banjsko liječenje... Zrelo je vrijeme da sa 168 milijuna koliko ima Zavod krenemo razgovarati o tim stvarima. Te stvari  moraju biti dostupnije i funkcionalnije i to svaki stanovnik Županije mora osjetiti, naveo je zamjenik predsjedatelja Skupštine, Tomislav Martinović.

Krši li se Zakon?

U Klubu HRS-a koji će mandatnom periodu do 2026. oporbeno djelovati, smatraju da će se zaključkom samo trenutno, ali ne i dugoročno riješiti ovaj problem. Smatraju i kako odluka po kojoj se sklapaju ugovori nije u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

- Zaključak je ustvari liječenje simptoma, ali ne i otklanjanje uzroka. Trenutna odluka prema kojoj se ugovaraju usluge na teret Zavoda nije u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju i zaključak je pokušaj adresiranja simptoma, ali ne i otklanjanje uzroka. ZZO korisnicima treba osigurati da usluge pružaju ustanove koje mogu ispuniti sve te uvjete. Znači da ne moramo intervenirati što netko tko je onkološki pacijent čeka više od 30 dana na snimanje. Imate puno rizičnih kategorija. Zavod mora ugovoriti usluge sa ustanovama koje u traženom roku mogu odgovoriti zadatku. Ako naše bolnice to ne mogu, mogućnost se treba dati privatnim ustanovama, kazala je poslanica Vesna Šunjić.

H. Ž.