Tri njemačka medija ovih dana pišu o Balkanu. Frankfurter Allgemeine o 'Putinovim najboljim prijateljima', Tageszeitung o neuspjeloj strategiji SAD-a i EU-a, a Berliner zeitung o dominaciji Srbije, koju se mora slomiti. Sažetak pisanja navedenih medija donosi Deutsche Welle (DW), koji navodi konstataciju Frankfurter Allgemeine Zeitunga da se Rusija u Europi može osloniti na tri saveznika.

- U državi-članici EU-a, Mađarskoj, zemlji kandidatu za članstvo Srbiji i u polovini Bosne i Hercegovine pod kontrolom bh. Srba, vlastodršci su čvrsto lojalni Putinu, iako s različitim nijansama. Najodlučnije je svoju politiku usmjerio ka Moskvi Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u BiH. Moskvi idu na ruku Dodikovi napori da transformira BiH u konfederaciju država, kao preliminarni korak ka kasnijoj secesiji njegovog dijela zemlje, jer su nemiri, kao rezultat toga, značajni, piše navedeni njemački list.

Autor članka Mihael Martens pritom ukazuje da se Dodik, kojeg naziva Putinovim mlađim partnerom u Banja Luci, nedavno suočio s preprekama: Njemačka je najprije zamrznula, a sada i potpuno obustavila, četiri infrastrukturna projekta u RS-u vrijedna više od sto milijuna eura, SAD su koncem srpnja uvele sankcije četvorici visokih dužnosnika RS-a, a prošlog je tjedna Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv njega.

- Optužnica je vrhunac dosadašnjeg sukoba Dodika i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Christiana Schmidta (CSU), navodi autor, ali i napominje da sada ostaje za vidjeti hoće li državno Tužiteljstvo, sa sjedištem u Sarajevu, uopće moći djelovati na teritoriju RS-a.

- Dodika podržavaju Moskva, Beograd i Budimpešta, piše njemački list i ukazuje da mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó širi stav da nekakav neodređeni 'međunarodni liberalni mainstream' stoji iza udara Zapada i glavnog državnog tužitelja na Dodika te da se tako kažnjava političare koji se hrabro zalažu za nacionalne interese, kao što to čine Dodik i Putin.

MN: 'Opasan kurs' američkih diplomata

Situacijom na Balkanu bavi se i berlinski Tageszeitung, čiji novinar Erich Rathfelder iznosi ocjenu da Europska unija i SAD žele pridobiti srpske nacionaliste politikom razumijevanja, što je, smatra autor, opasan kurs.

Podsjećajući da za SAD, a posebno za Demokrate, Daytonski mirovni sporazum o BiH iz 1995. predstavlja uspjeh američke diplomacije, list ukazuje da se sada američki diplomati koji rade na Balkanu spremaju prokockati to naslijeđe, očito smatrajući da će Srbija biti uvučena u zapadni tabor ustupcima na Kosovu i u BiH. (…)

- Konce, prije svega, vuku američki diplomat odgovoran za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, zajedno s Christopherom Hillom, američkim veleposlanikom u Beogradu, i političarima EU-a Josepom Borrellom i specijalnim izaslanikom EU-a za dijalog Prištine i Beograda Miroslavom Lajčakom. Zapadni diplomati podržavaju ideju da samo treba ugoditi nacionalistima kako bi se održao mir, a ignoriraju činjenicu da je to jednom ranije, naime od 1991. pa naovamo, doživjelo veliki neuspjeh, piše Tageszeitung.

Brčko - strateška točka broj jedan na Balkanu

No, autor ukazuje da na Zapadu postoji i otpor tome.

- Od kada su Michael Roth, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, i njegov kolega u američkom Senatu kritizirali sadašnji pristup politici, neki parlamentarci s obje strane Atlantika barem su se probudili te zahtijevaju da međunarodna zajednica uči iz prošlosti. Oni pozivaju na diplomaciju odvraćanja kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje sigurnosne situacije na Kosovu i u BiH, navodi njemački novinar i pritom osobito ukazuje da je fokus debate na BrčkoDistriktu BiH, koji RS dijeli na dva dijela.

Regija Brčkog je, kako se ističe, strateška točka broj jedan na Balkanu. Zato Srbi žele svim silama kontrolirati Brčko, a to je shvatila i zapadna vojska.

Podsjećajući da su na to mjesto poslane nove jedinice EUFOR-a, uključujući i mali njemački kontingent od oko 30 ljudi, autor zaključuje da bi se istinski značajna strateška promjena dogodila samo ako bi tamo bile raspoređene postrojbe NATO-a.

No, kako se dodaje, EUFOR-om će upravljati mađarski časnici, a to je, piše njemački novinar, „kao da koza postane baštovan".

- Berlin se ne pomjera. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja se svojedobno suprotstavila nacionalističkim pozicijama, šuti. (…) Želili zaista Berlin vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a na Balkanu povjeriti isključivo diplomatima SAD-a, EU-a i Viktoru Orbánu?, pita Rahjfelder u članku za berlinski Tageszeitung.

Habsburška balkanska strategija

List Berliner Zaitung, pak, donosi tekst naslovljen „Dominaciju Srbije mora se slomiti“, kojeg potpisuje gostujući autor Muamer Bećirović, kojeg taj njemački list predstavlja kao istraživača povijesti diplomacije i međunarodne politike i čovjeka koji je objavio biografiju austrijskog diplomate i državniku postnapoleonskog doba, princa Klemensa fon Metternicha.

- Kada je Austrougarski car Franz Joseph I posjetio BiH 1910., godinu dana nakon aneksije, Habsburška balkanska strategija već je bila na stolu. Demografski, Srbija je tada, kao i sada, bila najveća sila u regiji, s oko dvostruko više stanovnika od Hrvatske. Da bi se Beograd uravnotežio, Sarajevo je trebalo čvršće vezati za austrijski Zagreb. Trebalo je da te dvije zemlje zajedno okončaju srpske hegemonističke ideje i osnaže austrijsku hegemoniju u regiji. To se nije dogodilo zbog Prvog svjetskog rata… Njemačka strategija za Balkan mora se zasnivati na toj povijesti zato što se strateška situacija na Balkanu gotovo i nije promijenila za više od sto godina, cijeni Bećirović.

Po njemu, jedina država koja bi mogla uvesti red na Balkanu i trajno osigurati vlastite strateške interese u regiji jest Njemačka, koja je daleko najvažniji trgovinski partner Hrvatske, BiH i Srbije, a i geografski je udaljena svega nekoliko stotina kilometara.

Njemačka treba privući istočnu Europu na svoju stranu ako želi ostvariti dominaciju u Europi, a to uključuje i Balkan, navodi Bećirović, a prenosi list iz Berlina.

- Potrebna je moć, njemačka moć, da se uvede red na Balkan. Sve ostalo je kratkoročno, srednjoročno i dugoročno osuđeno na propast, navodi, nadalje, Berliner Zaitung stav Bećirovića koji zaključuju da bi, ako bi Berlin vladao, red bio na dohvat ruke a mir bi se mogao vratiti na Balkan, po prvi put u njegovoj povijesti.