Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Već u prvim satima ruske invazije na Ukrajinu svjetski mediji postavili su pitanje priprema li se ovakav scenarij i za Balkan, točnije Bosnu i Hercegovinu.

Na ovo je jučer upozoravajuće priprijetila SNSD-ova zastupnica u Domu naroda BiH Dušanka Majkić, komentiravši na društvenim mrežama rat u Ukrajini te napisavši kako se i u BiH može dogoditi sličan scenarij.

-Moskva je u ožujku 2021. godine rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake ka pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije da niste znali, napisala je ona na Twitteru.

I Srđan Mazalica, njezin stranački kolega i narodni izaslanik također je javno podržao agresiju na Ukrajinu.

Rusko veleposlanstvo o BiH u NATO-u: Rusija će morati reagirati na taj neprijateljski korak

Podsjetimo, u ožujku prošle godine Veleposlanstvo Rusije u BiH, u svom priopćenju za javnost, iznijelo je svoj stav o pristupanju BiH ka NATO-u, u kojem se između ostaloga navodi da će “u slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, Rusija će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”.

Uslijedila je reakcija iz NATO-a na ovaj stav da “svaka zemlja ima suvereno pravo odabrati vlastite sigurnosne aranžmane”.

-Hoće li se države odlučiti na suradnju s NATO-om – bilo putem partnerstva ili kao punopravne članice Saveza – ovisi o svakom pojedinačnom podnositelju zahtjeva i 30 saveznika. Nijedna treća strana nema pravo intervenirati ili staviti veto na takav proces. Sve prijetnje u tom pogledu su neprihvatljive. Vrijeme sfera utjecaja je prošlo. NATO i BiH imaju dugogodišnju i obostrano korisnu suradnju. Suradnja s NATO-om ne prejudicira niti jedno potencijalno buduće članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u, kazala je za tada N1 Oana Lungescu, glasnogovornica NATO-a.

Međutim, hoće li i kako će se situacija u Ukrajini odraziti i na zbivanja u BiH?

Jasno pozicioniranje Srbije

Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije, za Dnevni list kaže:

"U ovisnosti od odgovora i stava Srbije po pitanju ruske ofanzive, a što od Srbije zahtjeva EU, ovisit će i kretanja te odnosi na području zemalja zapadnog Balkana i BIH. Ako se Srbija ne pridruži sankcijama prema Rusiji to će značiti jasno pozicioniranje. Ukoliko se to ne dogodi ruski strateški cilj mogla bi biti BiH, a to bi značilo početak ofanzivnih i jako intenzivnih obavještajnih djelatnosti na ovom području s ciljem podrivanja već poprilično urušenog ustavnog poretka. Da o ovoj opciji računaju i zapadni obavještajni aparat i NATO, jasno se ukazuje odluka da se u BiH pošalje dodatnih 500 vojnika iz rezervnog sastava".

Prof. Dizdarević kaže da je ova mogućnost opasna i zbog činjenice da će, ukoliko Srbija ostane na strani Rusije i ne pridruži se sankcijama, doći do sankcija od strane EU prema Srbiji, a to bi značilo izolaciju, gubitak veza, gubitak financijske pomoći, onemogućavanje izvoza čime bi gospodarstvo, kako kaže, industrija i druge grane Srbije bile dovedene u jedan od najtežih položaja do sada.

-Nadati se da će racionalnost svih političara i državnika Srbije i drugih zemalja zapadnog Balkana biti dovoljna da se ponovno ne nađemo u lošoj situaciji. Upravo zato, svi akademski radnici, svi stručnjaci, svi ali baš svi, trebaju ostati racionalni i ne donositi nepromišljene odluke koje nas mogu uvesti u konflikt, zaključuje ovaj mostarski profesor.

Ukrajinski scenarij može biti odlična zadaća za BiH

Profesor međunarodnih odnosa i geopolitički analitičar Jahja Muhasilović za 'O kanal' kazao je da, "ukoliko bi ruski predsjednik Putin demonstrirao enormnu moć i ispunio sve što je zacrtao u rekordnom roku, time mogao ohrabriti i neke na Balkanu".

-Ukrajina se ne može nositi s Rusijom, u nekoj izravnoj konfrontaciji, male su joj šanse. Ukrajinski scenarij može biti odlična zadaća svima u svijetu, i BiH prvenstveno. Iz ove situacije vidimo da, kada dođu stvari do ovoga, da ulazite u rat, vrlo često ste prepušteni sami sebi, rekao je prof. Muhasilović za O kanal.

On smatra da u situacijama kao što je trenutna u Ukrajini vrlo često dolaze na naplatu sav nerad i zapuštenost države.

-Ne smijemo se upuštati ni u kakvu verbalnu svađu s Rusijom, jer stremimo euroatlantskim integracijama. Činjenica da je Ukrajina bila korumpirana, neučinkovita, a sada je došla u situaciju da ne može braniti svoju zemlju. Ovo je zadaća za BiH, stvari se nekada tako brzo dogode. Mi moramo početi graditi normalnu državu, mi smo toliko sitni, krhki da se sve na određeni način na nas implicira. Evo, recimo, da Kina izvrši invaziju na Tajvan, imat će neke implikacije na nas, a kamoli situacija u Ukrajini, rekao je Muhasilović u razgovoru za O kanal.

On je pri tom, kako kaže, prvenstveno mislio na RS.

-Prvenstveno mislim na entitet RS, pa onda i režim u Beogradu, taj tzv. 'srpski svet' koji još ima nekakve romantičarske aspiracije prema Rusiji. Bojim se da bi to ohrabrilo mnoge na Balkanu koji nisu zadovoljni establišmentom u svijetu, te bi oni pokušali ispraviti te “nepravde” u svijetu. Puno će ovisiti ponašanje ovdašnjih političara od situacije u Ukrajini, istaknuo je Muhasilović.

I on zaključuje kako je nužno da političari i državne institucije rade na jačanju institucija države, jer to je, ističe, prva linija obrane.

-Milorad Dodik, na kraju krajeva, izravno udara na državne institucije. On nema problema s Bošnjacima i drugima, njegov najveći problem su država i državne institucije. On je svjestan da će, onog trenutka kada sruši državne institucije, moći provesti ono što je zacrtao, kaže Muhasilović  te zaključuje kako se bh državne institucije te i njeni političari, "što aktivnije trebaju uključiti u angažman s NATO-silama kako bi se BiH ubrzano  primila u NATO te da se u BiH pozicionira određeni broj NATO-trupa".

Putin je jučer pristao na pregovore - što donosi danas?

"Moskva je spremna da pregovara sa Ukrajinom na visokoj razini", poručio je jučer ruski predsjednik Vladimir Putin. Kako su javile Ria Novosti, Putin je to rekao tijekom razgovora s kineskim predsjednikom XiJinpingom.

Prije toga ukrajinski predsjednik Zelinski pozvao Rusiju da se vrate za pregovarački stol.

“Želim prenijeti poruku ruskom predsjedniku, borbe su u tijeku po cijeloj zemlji, počnimo pregovore kako bi spriječili umiranje ljudi“, napisao je ukrajinski predsjednik, pri tom zatraživši od Zapada jače uvođenje sankcija Rusiji te da Ukrajincima treba vojna pomoć Europe kako bi se smanjili žrtve.

Također, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jučer je na konferenciji za novinare rekao kako Rusija "ne planira okupirati Ukrajinu", nego je "želi osloboditi od opresije", kazavši kako Rusija trenutnu ukrajinsku vladu ne smatra demokratskom. Na novinarsko pitanje planira li Rusija dekapitirati ukrajinsko vodstvo, ruski ministar Sergej Lavrov kaže kako je rekao ono što i Vladimir Putin.

“Nitko neće napadati narod Ukrajine, mi ovdje govorimo o sprečavanju neonacista i onih koji promoviraju genocid. Želimo ih svrgnuti s vlasti jer je trenutni režim u Kijevu pod kontrolom Zapada i neonacizma. To cvjeta u Ukrajini današnjice. Rusija želi da ukrajinski narod bude neovisan i da ima mogućnost slobodno krojiti svoju sudbinu", rekao je Lavrov.

Dodao je da je "ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski lagao kada je rekao da je spreman razgovarati o neutralnom statusu Ukrajine".

Dodao je da će Moskva biti spremna za razgovore s Kijevom, ali tek kada ukrajinska vojska položi oružje.