Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sofijske deklaracije u studenom 2020., između ostalog, obvezala da će u cilju podrške dekarbonizaciji u regiji Zapadnog Balkana raditi na uvođenju mehanizama oporezivanja emisija ugljendioksida i na usuglašavanju s europskim sustavom trgovanja emisijama.

Europska komisija je 2021., u sklopu prijedloga zakonodavnog okvira za dostizanje ciljeva dekarbonizacije Europske unije od 55 posto do 2030, predložila uvođenje zaštitnog mehanizma za uvoz energetski intenzivnih proizvoda iz zemalja koje nemaju uveden sustav oporezivanja CO2 - takozvani Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM.

CBAM se odnosi i na uvoz električne energije. Za zemlje članice Energetske zajednice, pod određenim uvjetima, za izvoz električne energije u EU moguće je primjenu CBAM mehanizma odgoditi do 2030. godine. U tijeku priprema za sastanak Ministarskog vijeća Energetske zajednice, usuglašen je plan dekarbonizacije članica ove organizacije do 2030., kojim bi se ispunili specificirani uvjeti.

Slijedimo zemlje EU

Osnovu za pripremu plana predstavlja studija Dizajn oporezivanja ugljika u Energetskoj zajednici, koja je završena početkom 2021. Oporezivanje CO2 predstavlja najvažniji mehanizam podsticanja dekarbonizacije elektroenergetskog sektora. Izbor između primjene CBAM i uvođenja sustava trgovine emisijama, koji je kompatibilan sa EU ETS-om, nije jednostavan.

Energetska tranzicija predstavlja važan aspekt paradigme održivog razvoja, koja se još naziva treća industrijska revolucija ili zelena revolucija. Energetska tranzicija s postojećeg na budući koncept razvoja, koja treba da se realizira u idućih 30 godina, je najradikalnija tehnička, ekonomska, socijalna i politička promjena s kojom se čovječanstvo susrelo.

To je proces koji moramo provesti ukoliko želimo ograničiti globalno zagrijavanje i ublažiti negativne posljedice klimatskih promjena.

Odlučujuće aktivnosti treba realizirati u idućih deset godina. U razvijenim zemljama socioekonomski oporavak nakon pandemije baziran je na konceptu zelenog oporavka.

Energetika je relativno najveći emiter CO2. Dekarbonizacija, kao temeljna komponenta energetske tranzicije, je potpuno drugačiji koncept razvoja energetike od postojećeg, baziran na fosilnim gorivima.

Dekarbonizacija se zasniva na povećanju energetske efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije, te elektrifikaciji transporta i grijanja. BiH, premda ima dovoljne potencijale za povećanje energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora, se nalazi tek na početku ove kompleksne transformacije.

- Ako ne budemo išli na uvođenje ovoga sustav, Bosnu i Hercegovinu će zahvatiti primjena CBAM-a i to će značajno uticati na financijsko poslovanje svih subjekata u zemlji. Tako da se zalažem da postepeno uvodimo ETS sustav, kako bismo se priključili europskom sustavu trgovanja emisijama, pri čemu bismo kao i druge zemlje imali besplatnu lokaciju emisija. To je ono što su uradile sve druge države koje su ušle u Europsku uniju. I to bi trebao biti signal ili put i za nam, ako smo se opredijelili za dekarbonaciju, rekao je za Dnevni list profesor Mirza Kušljugić.

Šema trgovanja emisijama stakleničkih gasova u EU10, koja je uvedena 2005., pokriva preko 15.000 tvornica i elektrana iz 31 zemlje Europe i predstavlja najveći program trgovanja emisijama u svijetu. Trenutno se implementira četvrta faza EU ETS u periodu 2021-2030.

Koncept je da se ukupne dozvoljene emisije svake godine smanjuju i da se nakon alokacija na aukcijama može sa njima trgovati na berzi. Operatori instalacija su obvezni da prate i izvještavaju o emisijama i da kupuju potrebne certifikate na aukcijama ili na tržištu. Prihod od alokacije certifikata u 2019, sa prosječnom cijenom 24 eura po toni CO2, je bio preko 14 milijardi eura, a u prvoj polovini 2020. iznosi 7.9 milijardi.

U 2019. godini 77 posto prikupljenih sredstava na aukcijama je korišteno za implementaciju klimatskih politika u zemljama članicama. Od početka ove godine cijena certifikata za emisije CO2 je narasla sa 34 na 60 eura po toni CO2. Poređenja radi, prosječna cijena električne energije na referentnoj regionalnoj berzi u Budimpešti u 2020. je iznosila 50 eura po megavatsatu. Pošto termoelektrane u BiH za jedan megavat proizvedene električne energije emituju u prosjeku tonu CO2, kada bi imale obvezu plaćanja za emisije CO2 ne bi bile konkurentne pri izvozu električne energije u EU.

Posljedica ovakve politike EU je povećanje učešće obnovljive energije sa 15 posto u 2005. na 38 posto u 2020. godini, uz istovremeni pad učešća fosilnih goriva sa 53 posto na 37 posto. Najveći pad je registriran u korištenju uglja čije učešće u 2020. godini iznosi ispod 15 posto. Ugalj još ima značajnije učešće u proizvodnji električne energije u Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Sloveniji i Njemačkoj.

- U dosadašnjem periodu implementacije EU ETS-a, u cilju prevencije negativnih efekata primjene, veliki dio energetski intenzivnih industrija u EU imao pravo na djelimičnu ili potpuno besplatnu alokaciju certifikata za emisije CO2, kao i na financijske mjere za smanjenje neizravnih troškova proizašlih iz povećanja cijene električne energije zbog plaćanja troškova CO2. S obzirom da se ukupno dozvoljene emisije u narednom periodu planiraju smanjiti, te da će se i besplatna alokacija certifikata smanjivati, EU je kao novi zaštitni mehanizam od curenja ugljenika, a i zbog očuvanje konkurentnosti svoje privrede, predstavila mehanizam prilagođavanja ugljenika na granici. CBAM u osnovi predstavlja uvoznu taksu na određene proizvode iz zemalja koje nemaju sustav oporezivanja emisija CO2, kompatibilan s europskim sustavom trgovanja emisijama. EU na ovaj način štiti gospodarstvo od nelojalne konkurencije proizvoda koji se uvoze u EU, a dolaze iz zemalja gdje emisije CO2 nisu adekvatno oporezovane. CBAM treba da obezbjedi da cijena uvoznih roba u EU odražava cijenu ugljenika koju domaći proizvođači plaćaju kroz ETS mehanizam, te treba da spriječi da se napori EU u smanjenju emisije CO2 ne ponište povećavanjem emisije CO2 izvan EU. Važno je napomenuti da je, u suštini, CBAM u prvom redu klimatska, a ne fiskalna mjera kojom treba da se pune evropski budžeti, što proizilazi i iz činjenice da se CBAM neće primjenjivati na uvoz iz onih zemalja koje imaju sistem oporezivanja emisija kompatibilan sa EU ETS, kazao nam je profesor Damir Miljević.

Tranziciju energetskog sektora u Bosni i Hercegovini treba voditi gradnjom obnovljivih izvora poput vjetrelektrana, fotonaponskih elektrana, hidroelektrana ili elektrana na biomasu, te na taj način potupno potiskivati proizvodnju električne energije iz uglja.

Tijekom tranzicije potrebno je zadržati energetsku neovisnost, kao i pouzdan i siguran rad elektro-energetskog sustava. Treba imati u vidu da Bosna i Hercegovina ima i određene komparativne prednosti, kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Naša zemlja raspolaže iskoristivim vjetropotencijalom, posebno na području Hercegovine, srednje i zapadne Bosne, te neiskorištenim hidropotencijalom, odnosno velikim količinama otpadne drvne biomase.

Uspjeh energetske tranzicije u BiH će ovisiti i od intenzivne i uspješne gradnje novih proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora i razvoja mreža. Sigurno i pouzdano snabdijevanje električnom energijom od najveće je važnosti za sve zemlje i ključni uvijet koji mora biti ispunjen tijekom procesa energetske tranzicije. Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini zahtijevaće velike investicije, koje se procjenjuju na više od 2,5 milijarde eura samo do 2030. godine.

- Na nama je da budemo uporni i uvjerimo vlasti da je to put kojim treba ići bh. energetika. To je razmjena iskustava oko distribucijskih mreža. Te mreže moraju biti pametne mreže i treba da se pređe na taj proces. Mi smo već u toj tranziciji prema pametnim mrežama. Ima puno iskustava koje trebamo usvojiti. Ne trebamo se bojati izazova kako bi naš elektro-energetski sustav išao dalje i bio ono što treba da bude - siguran sam snabdijevač električnom energijom svih građana, smatra Edhem Bičakčić, predsjednik Nacionalnog komiteta CIGRE BiH.

Nove tehnologije

Tranzicija korijenito mijenja elektro-energetski sustav, a kako bismo te promjene zadržali u jednom okružju i vremenu kojeg želimo, moramo taj sustav graditi na integriranoj pametnoj mreži koja će moći prihvatiti sve učestalije pojave dvostranih tokova električnih snaga i energija, razmišljanje je Drage Bage, ravnatelja u Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

- Distribucijski sustav u konačnici postaje autonomni, zasebni, aktivni dio elektro-sustava i nikako ga se više ne može vezati i tretirati kao varijablu tog sustava. Na gotovo sve elektroenergetske djelatnosti tranzicija utječe, ali ni na jedan očigledno kao na distribucijski dio sustava. On predstavlja okosnicu tranzicije elektro sustava. Danas postoji sve više elemenata koji istovremeno mogu proizvoditi, trošiti i prodavati električnu energiju i to ovaj dio sustava čini posebno kompleksnim. Samo jedan primjer bih naveo a to je da su europski operatori napravili studiju koja predviđa da 2030. preko sto milijardi eura ulaganja u infrastrukturu sustava. To govori koliko je nužna modernizacija. Upravo taj koncept nove elektrifikacije podrazumijeva da će se elektrificirati sve. Posebno sektor prometa, sustavi grijanja i hlađenja i naravno industrija kao takva. U svakom slučaju važno je ulagati u nove tehnologije. Govorimo o sustavima nadzora, uniformiranju na distribucijskog razini... Svakako ulaganje u pametne mreže, ali i sustave čistok vodika, amonijaka. Sve to mora pratiti jaka, snažna razina digitalizacije. Nužne su inovacije u poslovnim modelima. Upravo spomenuta digitalizacija i razina digitalizacije na neki način brišu granice između elektro-energetike i sektora transorta. Sve to čini hibridni sustav kojim će se morati usklađeno koordinirati i upravljati, rekao je Bago.

Slično razmišlja i Ajla Merzić, potpredsjednica CIGRE-a BiH.

- Svakako treba da radimo na edukaciji svih nas. Na implementaciji postojećih tehnologija, prvestveno fotonaposneke i vjetroelektrane. Korištenje mjera energijske efikasnosti. Nedostaje nam i definisanje adekvatne zakonske legislative i regulative koja će omogućiti takav proces, kazala je.

Tržište električne energije danas je liberalizirano. Berza električne energije neophodna je u Bosni i Hercegovini. Viškove energije naša zemlja zasad prodaje na hrvatskoj ili srpskoj, odnosno mađarskoj berzi.

- U tijeku je aktivnost na dodjeli koncesije za još 500 megavata iz solarne energije. Mi ćemo biti veliko investiciono područje iz obnovljivih izvora. Naša je procjena da svi projekti mogu biti realizirani u narednih do pet godina. Ukupna vrijednost tih investicija je dvije milijarde i 200 miliona, a to bi do proljeća moglo iznositi i tri milijuna ukupne vrijednosti, ističe ministar energetike Republike Srpske, Petar Đokić.

Dnevni list