ELNICI Europske unije nisu uspjeli uvjeriti mađarskog premijera Viktora Orbána da odustane od blokade ključnog zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu. Orbánov potez izazvao je bijes među ostalim liderima, koji ga optužuju za izdaju i djelovanje u lošoj vjeri, no on je ostao ustrajan u svom stavu. Financiranje je, prema tvrdnjama EU, hitno potrebno za vojnu pomoć i potporu Ukrajini, piše The Guardian.

U neuobičajeno otvorenom iskazivanju frustracije, nekoliko je čelnika u četvrtak jasno izrazilo svoje nezadovoljstvo Orbánom, koji je odbio potpisati zajam dogovoren prošle godine zbog spora s Kijevom oko oštećenog naftovoda. Dolazeći na summit EU, povjerenica za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je kako nije optimistična da će se rješenje pronaći prije mađarskih izbora 12. travnja, na kojima se Orbán suočava s najozbiljnijim izazovom u svojoj 16-godišnjoj vladavini.

Optužbe za izdaju
Mađarska je pristala na zajam, a sada "povlači svoj pristanak", rekla je Kallas, dodavši da Orbán ne djeluje u dobroj vjeri, što je temeljno načelo ugovora EU.

"Pitanje za nas je kako uopće možemo provesti sporazum koji smo postigli u prosincu?" upitala je. Finski premijer Petteri Orpo rekao je da Orbán koristi Ukrajinu "kao oružje" u svojoj predizbornoj kampanji. "Mislim da nas je izdao i moramo pronaći rješenje kako dalje", dodao je.

Belgijski premijer Bart De Wever, koji je imao središnju ulogu u postizanju dogovora o zajmu, izjavio je: "Neprihvatljivo je donijeti odluku s ostalim čelnicima, a onda naknadno reći: 'Nisam spreman provesti ono što sam odlučio'". Prema jednom dužnosniku EU, predsjednik Europskog vijeća António Costa rekao je čelnicima - u Orbánovoj prisutnosti - da je ponašanje Mađarske "neprihvatljivo".

Orbán i njegov saveznik, slovački premijer Robert Fico, odbili su potpisati izjavu Europskog vijeća kojom se pozdravlja oslobađanje sredstava za Ukrajinu. Dva izvora iz EU izjavila su kako ne očekuju promjenu mađarskog stava na summitu. "Orbán nije popustio tijekom sjednice o Ukrajini", rekao je jedan od njih.

Orbánov uvjet
Dolazeći na summit, Orbán nije pokazivao znakove kompromisa. "Želimo od Ukrajinaca dobiti naftu koja je naša i koju oni blokiraju. Nikada neću podržati nijednu odluku koja ide u korist Ukrajine sve dok Mađari ne dobiju naftu koja im pripada", poručio je.

Spor se vrti oko naftovoda Družba iz sovjetskog doba, koji doprema rusku naftu u Mađarsku i Slovačku preko Ukrajine. Ukrajina tvrdi da je naftovod oštećen u ruskom zračnom napadu, no Orbán optužuje Kijev za odugovlačenje s popravcima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovog je tjedna prihvatio financijsku i tehničku pomoć EU za popravak naftovoda, no čini se da ta odluka nije utjecala na Orbána. Zelenski je čelnicima poručio da Ukrajina "ulaže sve moguće napore kako bi popravila štetu i obnovila rad" naftovoda.

Predizborna kampanja
Čelnici EU u prosincu su se dogovorili da će 24 države članice podići zajam od 90 milijardi eura za hitno potrebnu vojnu pomoć i potporu ukrajinskoj vladi. Mađarska, Slovačka i Češka podržale su ideju uz ključnu ogradu da ne moraju sudjelovati u zajmu. Bio je to teško postignut plan B nakon što alternativna opcija korištenja zamrznute ruske imovine nije dobila potrebnu jednoglasnost.

Orbánovo odustajanje od dogovora razbjesnilo je čelnike jer potkopava proces odlučivanja u trenutku kada Ukrajini ponestaje novca. Dužnosnici EU žele da prve rate gotovine budu dostupne Kijevu od početka travnja.

Orbán u međuvremenu vodi antiukrajinsku i antieuropsku predizbornu kampanju, prikazujući svog protivnika desnog centra, Pétera Magyara, kao agenta Bruxellesa i Kijeva koji želi uvući Mađarsku u rat. Mađarska i Slovačka također blokiraju 20. paket sankcija EU protiv Rusije.

Summit u sjeni spora
Dolazeći na svoj prvi summit EU kao premijer Nizozemske, Rob Jetten je rekao: "Jasno je da Ukrajina treba našu punu potporu kako bi pobijedila u ovom ratu protiv ruske agresije. Odluka je donesena na europskoj razini i stoga očekujem da je svi poštuju".

Zelenski, koji se čelnicima obratio videovezom, uoči summita izrazio je nadu da će EU održati svoje obećanje. "Zaista računamo na to da će zemlje i EU pronaći način za rješavanje ovog pitanja", rekao je.

Summit u Bruxellesu trebao je biti posvećen finalizaciji dugoročnog plana za oživljavanje europske konkurentnosti u odnosu na SAD i Kinu. Međutim, zasjenili su ga spor s Mađarskom i rat na Bliskom istoku, koji je doveo do skoka cijena energije i povećao napetosti u transatlantskim odnosima