Rasprava o tome rade li Nijemci dovoljno ne jenjava. Dok jedni traže veći angažman kako bi se sačuvalo blagostanje, drugi bi radije više opteretili bogate. piše Deutsche Welle.

"Moramo u ovoj zemlji ponovno više i, prije svega, učinkovitije raditi", izjavio je savezni kancelar Friedrich Merz u svojoj prvoj vladinoj izjavi, izazvavši javnu raspravu koja i tjedan i pol kasnije intenzivno zaokuplja političke stranke.

Glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann sada je stao u obranu svog stranačkog šefa i pozvao građane da pokažu veći angažman. "Naše blagostanje, naši sustavi socijalne sigurnosti, ali i funkcionalnost naše zemlje temelje se na tome da budemo produktivni", rekao je Linnemann za Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND).

Ravnoteža rada i života
Work-Life-Balance nije ništa loše, rekao je političar CDU-a. "Ali ponekad se stječe dojam da se više ne radi o ravnoteži između rada i života, nego o ravnoteži između života i života." Merz je u svom govoru u Bundestagu zatražio "ogroman napor", a ranije je na Gospodarskom danu CDU-a rekao: "S četverodnevnim radnim tjednom i ravnotežom između posla i života nećemo moći očuvati blagostanje ove zemlje."

Za mlade ljude vrijedi: "Važno je najprije završiti školovanje i naučiti zanimanje. To je ono gdje moramo ponovno doći: da se nešto postigne vlastitim trudom", dodao je Linnemann.

Mogućnost ukidanja osmosatnog radnog dana
Izjave kancelara naišle su na žestoke kritike, primjerice kod sindikata i Lijeve stranke. Jedna od točaka: kritičari naglašavaju da mnoge žene rade samo pola radnog vremena zbog nedostatka ponude za skrb o djeci.

Prema koalicijskom ugovoru crveno-crne vlade (CDU/CSU i SPD), sadašnji osmosatni radni dan trebalo bi zamijeniti uvođenjem maksimalnog tjednog radnog vremena. Linnemann smatra da je fleksibilizacija tjednog radnog vremena "posebno važna za obitelji s djecom ili članovima obitelji kojima je potrebna njega". Također bi koncept "aktivne mirovine", koju koalicija želi uvesti, trebao pridonijeti povećanju produktivnosti.

Stručna upozorenja
Na ove se planove javljaju i prve kritike: ako se osmosatni radni dan zamijeni tjednim maksimalnim radnim vremenom, to bi moglo značajno opteretiti zaposlene, kritizira liječnička udruga Marburger Bund. Mnogi su već i sada opterećeni, smatraju. "Zakonski i kolektivni propisi su mjere zaštite koje treba sačuvati", poručila je udruga. Upozorila je da i sada postoje iznimke u Zakonu o radnom vremenu koje omogućuju prekoračenje dnevnog maksimalnog radnog vremena na temelju kolektivnih ugovora.

Trenutno je radno vrijeme u Njemačkoj ograničeno na osam sati dnevno. U iznimnim slučajevima moguće je produženje na najviše deset sati, na primjer ako se to kasnije kompenzira. Za tjedno radno vrijeme vrijedi gornja granica od 48 sati - i tu, međutim, postoje iznimke.

Statistike i usporedbe
U usporedbi s drugim gospodarski jakim državama, njemački zaposlenici rade relativno malo sati, pokazuje analiza Instituta za njemačko gospodarstvo koji je blizak poslodavcima. No stručnjaci smatraju da su takve usporedbe samo djelomično relevantne, između ostalog i zbog različitih stopa rada sa skraćenim radnim vremenom. A ne treba ni zanemariti da u nekim branšama postoje milijuni prekovremenih sati.

Stav socijaldemokrata
Socijaldemokrati (SPD) su se posljednjih tjedana također izjasnili za fleksibilizaciju tjednog radnog vremena, ali izjave Linnemanna nekima u SPD-u idu predaleko. "Umjesto da se ljudima predbacuje lijenost i raspravlja o rezanju socijalnih davanja, napokon treba više uključiti one s visokim primanjima u opće dobro – kako kroz poreze, tako i kroz socijalna osiguranja", rekla je zamjenica predsjednika SPD-a u Bundestagu Dagmar Schmidt.

Osim toga, smatra ona, treba više društvene solidarnosti u zdravstvu i njezi te naglašava da "tko želi više zaposlenosti, mora rasteretiti obitelji i pravednije raspodijeliti neplaćeni rad njege između muškaraca i žena".

Pitanje poreznog rasterećenja
Njen stranački kolega i savezni ministar financija Lars Klingbeil također naglašava da "ljudi koji naporno rade a imaju niska i srednja primanja" trebaju biti rasterećeni.

Šef SPD-a je i protiv smanjivanja poreza za najbogatije: "Smatram da je pogrešno da ljudi poput mene budu više rasterećeni nego blagajnica u supermarketu. Ljudi koji zarađuju kao ja ne trebaju rasterećenje od države."

Planovi za gospodarski rast
Njegov glavni prioritet pri sastavljanju proračuna za tekuću i sljedeću godinu je da "Njemačka ponovno krene putem rasta i da osiguramo radna mjesta". Zbog toga će se, najavljuje, smanjiti cijene energije.

Osim toga, Klingbeil je također obećao stabilne doprinose za socijalno osiguranje za zaposlenike i tvrtke: "Rastući doprinosi za socijalna osiguranja su problem – za radnike jer im ostaje manje novca, a za poduzeća jer imaju veće troškove rada." Sprječavanje rasta doprinosa u zdravstvenom i sustavu skrbi dodatnim sredstvima iz proračuna nije trajno rješenje. "Trebaju nam strukturne reforme kako bi dugoročno održali stabilnost doprinosa", rekao je on.