Parafiskalni nameti podrazumijevaju različite vrste naknada koje predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i "pratećih" korisnika koje privreda i građani plaćaju za korištenje dobara od općeg interesa ili pak usluga državne administracije. Novac prikupljen od ovih nameta najčešće ne koristi namjenski niti transparentno.

Poslovna zajednica u Federaciji pozdravila je namjeru Vlade da omogući poslodavcima da do lipnja isplate dodatne dvije prosječne plate, bez oporezivanja. Ipak kažu, to nije sustavno rješenje. Od vlasti traže da počnu sa smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih nameta - koji Federaciju svrstavaju u vrh Europe. Smanjenjem nameta, tvrde, otvorio bi se prostor za povećanje plaća.

Na plaću od tisuću maraka, svaki poslodavac u proračunsku kasu mora uplatiti još 726 KM. Računica je jasna - radnik sa plaćom od 1.000 maraka, poslodavca u Federaciji ustvari košta 1726 maraka. Što je veća plaća, veća su i opterećenja.

- Radnici će imati višu mirovinu zato što će biti viša i prosječna plaća, jer su sada topli obrok, prijevoz i regres u okviru prosječne plaće. U protivnom bi prosječna plaća u Federaciji BiH bila tri puta viša nego u Republici Srpskoj. Ne postoji država u kojoj radnik od zarađenog manje nosi kući. Danas je nažalost takva situacija u Federaciji, i to moramo popraviti u suradnji s Vladom, sindikatima i socijalnim partnerima. Nadam se da ćemo doći do rezultata, rekao je predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

Rast plaće – rast prihoda

Govoreći o fiskalnim opterećenjima prokomentirao je da s porastom plaće, rastu i prihodi fondova, tako da se ukupne stope mogu smanjivati.

- Prije šest ili sedam godina Vlada je razmišljala o stopi 32, odnosno 32,5 posto, a danas se već priča o stopi od 28, odnosno 28,5 posto. Dakle, kako rastu primanja ta stopa može ići prema dole i treba da ide, rekao je.

Ekspert iz oblasti ekonomije i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Admir Čavalić smatra kako bi bilo idealno da se zbrojna stopa doprinosa s 41,5 posto spusti na 25 do 27 posto. 

- Propustili smo ovu godinu. Žalosnije je što ćemo možda propustiti 2024. jer imamo uredbu koja traje šest mjeseci, a nakon toga ide ljetna pauza, pa lokalni izbori i trebat će nam šest do dvanaest mjeseci za Poreznu upravu koja treba da se prilagodi svemu navedenom. Tako da ćemo to možda tek dočekati 2025, rekao je Čavalić.

Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, Samir Kurtović očekuje da u idućih šest mjeseci poslodavci ispoštuju odluku i uredbu Vlade vezanu za isplatu 2.520 KM jer je to prelazno rješenje.

- Fiskalni zakoni, zakon o porezu na dohodak i zakon o doprinosima, vezani su za zakon o minimalnoj plati. Očekujemo u narednom periodu da se ta pitanja riješe, te kao sindikat pozivamo Udrugu poslodavaca i Vladu da ispoštuju uredbu, naglašava Kurtović.

Stanje s ogromnim brojem parafiskalnih nameta se mora popraviti, poručili su poslodavci.

- Vlada je zakasnila s ovom mjerom, ali smo zahvalni što su stvar pokrenuli. Zahvalni smo što su se stvari pomjerile s mrtve točke. Na 800 zaposlenih morali smo više izdvojiti u ovoj godini, pa će nam bilanca biti dosta lošija. Plaćamo akontacije iz ove godine, tako da će uvidjeti da će oni ipak morati vratiti ono što smo platili za akontaciju, jer smo iz dobiti dali dobar dio plaće kako bi nam radnici ostali zadovoljni i bili produktivni. Plaće radnika u proizvodnji, sa srednjom školom, iznose oko 1800 – 1900 maraka, bez toplog obroka i bez prijevoza. Poslodavci ne traže od države da ih oslobodi poreza zbog sebe, već zbog radnika, kaže poslodavac iz Tuzle Adem Hanić.

Fiskalizacija

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić prije tri dana je sudjelovao na konferenciji Udruge poslodavaca Federacije, gdje je ponovio opredjeljenje Vlade ka stvaranju boljeg poslovnog ambijenta, zaštiti prava radnika i zadržavanju fiskalne stabilnosti. Zaštita radnika mora ići i kroz stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta za poslodavce te smanjivanje opterećenja. 

- U posljednjih šest mjeseci, koliko smo fokusirani na to, ne prođe ni dan da o tome u Vladi ne razgovaramo. Naravno, moramo biti odgovorni prema fondovima, odnosno prema državi, pojasnio je uz najavu razgovora u BH Telecomu o pitanju fiskalizacije budući je online fiskalizacija u realnom vremenu ključ namirivanja proračunskih rupa koje će nastati smanjenjem doprinosa.

Nikoga se ne želi dovesti u pitanje kada se govori o tomu da li se želi osigurati stabilan proračun. Kada je riječ o parafiskalnim nametima, kojih po nekim procjenama ima više od tri tisuće, ocijenio je nužnim smanjiti njihov broj i poslodavce dovesti u situaciju da puno lakše, brže i djelotvornije ostvaruju prava te kako bi se privlačile investicije. Bosna i Hercegovina danas ima tri puta više parafiskalnih nameta nego Srbija, a dva puta više nego Hrvatska. U odnosu na zemlje Europske unije nameti su puno veći, što Bosnu i Hercegovinu pored drugih prepreka ne pozicionira kao dobro mjesto za poslovne poduhvate.

Parafiskalni nameti podrazumijevaju različite vrste naknada koje predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i "pratećih" korisnika koje privreda i građani plaćaju za korištenje dobara od općeg interesa ili pak usluga državne administracije. Novac prikupljen od ovih nameta najčešće ne koristi namjenski niti transparentno. Veliki problem predstavlja i činjenica da značajan broj parafiskalnih nameta ne ide u budžete ili vanbudžetske fondove već u džepove pojedinaca i neformalnih društvenih kategorija.

N. K.