Protiv smo bilo kakvog rata i zato smo da se poštuje teritorijalni integritet i suverenitet svake zemlje na svijetu', prenosi u intervjuu 'Jedan' BHRT-a stav svoje stranke, SNSD-a, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović. On je ovo rekao odgovarajući na pitanje o tome mogu li izjave nekih visokih dužnosnika SNSD-a, koji otvoreno podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu, naštetiti poziciji RS-a. Prodanović ističe kako svi moraju voditi računa o potencijalnoj osjetljivosti određenog pitanja. 'Pojedinačne izjave nemaju nikakve veze u smislu generaliziranja stava SNSD-a ili vlasti u RS, ali treba voditi računa o tome. To su osjetljiva stanja gdje, moram iskreno reći, mislim da se u određenom smislu dodatno stvorila jedna negativna percepcija i čak određena paranoidnost šta to hoće RS. Dakle, ništa nećemo nego da imamo dejtonsku poziciju u BiH kao entitet. I želimo europsku perspektivu BiH i poštovanje Ustava onako kako je on definiran i zakona', govori Prodanović. Pojašnjavajući jednu svoju raniju izjavu, prema kojoj su sve političke borbe zasnovane uglavnom na novcu, Prodanović napominje da, kada god neko govori o interesu Bošnjaka, Srba ili Hrvata, on u suštini brine o tome koja će razina vlasti ostvariti veći dio prihoda za decentralizaciju. Tvrdi kako njegova stranka zamjera bivšem visokom predstavniku Valentinu Inzku nametanje izmjena Kaznenog zakona. Smatra kako je trebalo ostaviti da se domaći političari dogovore o ovom pitanju, bez uplitanja sa strane. 'Nemam nikakve dileme da se mora, u bilo kom smislu, sankcionirati bilo kakvo negiranje pravosnažnih presuda sudova za učinjene ratne zločine u BiH', stava je Prodanović.  Odgovor na pitanje zašto trenutno ne postoji mogućnost dogovora o važnim pitanjima, pronalazi u 'nepostojanju spremnosti za balansiranje strahova jednih od drugih'. 'U BiH ključni problem su strahovi. Strahovi od toga kako će jedan predstavnik naroda ili drugi reagirati i također, ključni problem je da postoji najniži stepen međusobnog povjerenja, što mislim da je jako loše', ističe Prodanović. On je jedan je od šestorice parlamentaraca koji je nedavno otišao u mirovinu na jedan dan, dobio otpremninu od 30 tisuća maraka i nakon toga se vratio u parlamentarnu klupu i na parlamentarnu plaću. Sada kaže kako je otpremnina bezobrazno visoka, ali nema pravog odgovora na pitanje zašto nije podnio inicijativu za izmjene zakona koji omogućava parlamentarcima ovu privilegiju. Smatra da, da je prosječna plaća u državi dvije tisuće maraka i da PS BiH ima vidljive rezultate rada, bi vjerojatno otpor žitelja prema otpremninama zastupnika i izaslanika bio manji. Prodanović na kraju zaključuje da mu je, ipak, žao što nije podnio zahtjev za izmjene zakona. 'Da sam ja ili da smo svih nas šest podnijeli ovaj zahtjev, mislim da bi u određenom smislu to bila revolucionarna nova okolnost. Iskreno mi je žao što nisam to uradio', naglašava Prodanović