Svetom misom u sarajevskoj katedrali Srca Isusova i svečanom akademijom, prošle su subote otvorena skupštinska zasjedanja Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije.

Euharistijsko slavlje u katedrali predslavio je vrhbosanski nadbiskup metropolita uzoriti Vinko kard. Puljić u koncelebraciji s apostolskim nuncijem u BiH mons. Luigijem Pezzutom, vrhbosanskim nadbiskupom koadjutorom mons. Tomom Vukšićem, biskupom šibenskim i predstavnikom HBK-a mons. Tomislavom Rogićem, biskupima BK-a BiH, provincijalima i okupljenim svećenicima. Također su sudjelovali i članovi Skupštine Sinode koji su tom prigodom imali Ispovijest vjere. U prigodnoj propovijedi, kardinal je podsjetio na dugu povijest prisustva Katoličke Crkve na području Vrhbosanske nadbiskupije, spomenuvši pronađene ostatke ranokršćanskih bazilika u: Brezi, na Barama (župa Solakova Kula), Uzdolu, Lepenici, Sarajevu, Zenici…

“Osjećam potrebu kratko podsjetiti na neke činjenice iz naše ne tako davne prošlosti kako bismo lakše shvatili potrebu sazivanja Sinode, koja je, prije svega, poziv da se svi zajedno hrabro i odlučno zauzmemo oko oporavka i opstanka na ovim prostorima, po primjeru naših predaka koji su nam u baštinu ostavili vjernost Bogu, Crkvi, krsnom savezu, svojoj rodnoj grudi i obiteljskom ognjištu“, istaknuo je vrhbosanski nadbiskup i naglasio da mjesna Crkva ni od koga ne traži nikakve privilegije, već želi uživati svoje pravo i slobodu te na istim prostorima ostati i opstati u zajedništvu vjere i sakramenata sa svojim biskupom kao članom apostolskog zbora i u zajedništvu s Petrom današnjih dana, odnosno s Rimskom Crkvom.

Kako je dodao, Prva sinoda Vrhbosanske nadbiskupije želi dati doprinos uklanjanju svih predrasuda i podjela, a nadasve potaknuti i ohrabriti svoje sinove i kćeri da se uz pomoć i snagu evanđelja zauzetije zalažu za misionarsko i evangelizacijsko poslanje Crkve kako bi Božja riječ bila temelj, svjetlo i izvor nastojanja oko izgradnje kraljevstva Božjega već ovdje na zemlji. Poslije euharistijskog slavlja, uslijedila je svečana akademija gdje su se kao gosti pridružili i reis-ul-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović i predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci.

Nakon devetogodišnje priprave, imenovani su članovi Prve Sinode Vrhbosanske nadbiskupije.

Naglasivši da plod sinodalnosti izlazi iz molitve, kardinal Puljić je kazao da poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo kao jedan od plodova sinodalnosti navodi komunikaciju.     “Često ponavljam da kao društvo i pojedinci nikad nismo imali više sredstava za komunikaciju ali smo sve udaljeniji jedni od drugih. To se bolno odnosi na naš život i sve je manje komunikacije i prenošenja iskustva vjere. Treći plod sinodalnosti je zajedništvo“, kazao je kardinal Puljić koji je, podsjetivši na bolno iskustvo rata, ocijenio da se nad društvom nadvija ozračje mržnje, sebičnosti i interesnih prepucavanja, dok se među ljude uvukla pristranost koja stvara klanove i stranačku ili etničku podobnost. Vrhbosanska nadbiskupija, kao i cijela Katolička crkva u ovoj zemlji, želi biti graditelj zajedništva i suradnje svih ljudi dobre volje”, poručio je kardinal Puljić.