Sudjelovanje djece u monetiziranom i javno distribuiranom online sadržaju često ostaje u pravnoj 'sivoj zoni'

ISTAKNUTI: Instagram (93,2%) i TikTok (83,6%) su najčešće korištene mreže, a 27% mladih dnevno provodi 2–4 sata gledajući influencere.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH pridružila se obilježavanju 10. veljače,  Međunarodnog dana sigurnijeg interneta, ove godine pod sloganom 'Zajedno za bolji Internet', a kojim je povodom organizirala i sastanak Mreže institucija i organizacija aktivnih u oblasti medijske i informacijske pismenosti, na kojem su predočeni rezultati istraživanja na teme 'Tko oblikuje iskustva mladih?', 'Stavovi mladih o influencerima i njihovom sadržaju' te 'Pravna analiza o sudjelovanju djece u korisnički generiranim sadržajima u digitalnom prostoru u BiH'. Sastanak predstavnika oko 60 organizacija i institucija iz BiH aktivnih u oblasti medijske i informacijske pismenosti organizirao je RAK BiH u suradnji s Fondacijom Mediacentar Sarajevo, Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu te UNICEF-om.

I ove godine, učitelji i nastavnici su pozvani da, uz tiskane prigodne edukativne materijale, sa svojim učenicima obilježiti Dan sigurnijeg interneta. Agenciji se do sada obratilo 39 zainteresiranih škola iz 21 grada u BiH. Svim ovim obrazovnim ustanovama RAK BiH je stavio na raspolaganje svoje resurse iz oblasti medijske i informacijske pismenosti, koji su dostupni putem kanala komunikacije Agencije: web stranice Medijska i informacijska pismenost, Facebook i Instagram profila, kao i YouTube kanala Webobran, na kojima se nalaze edukativni video spotovi o sigurnosti na internetu, pripremljeni u suradnji s psiholozima. Taj edukativni materijal prethodno je izrađen u okviru internog projekta RAK-a BiH 'Zaštita djece na internetu u sustavima korisnika dozvola ove Agencije'. 

Ključni nalazi analize 'Djeca u digitalnom okruženju - implikacije izrade i publiciranja korisnički generiranog sadržaja na prava djeteta', izrađene uz podršku UNICEF-a, pokazuju da BiH posjeduje značajan, ali fragmentiran pravni okvir za zaštitu prava djeteta u digitalnom prostoru. 

Iako postoje propisi u oblastima zaštite osobnih podataka, obiteljskog prava, rada, medija i komercijalnih komunikacija, oni nisu razvijani s pretpostavkom da djeca mogu biti aktivni tvorci i nositelji ekonomske vrijednosti u digitalnim ekosustavima. Analiza upozorava da sudjelovanje djece u monetiziranom i javno distribuiranom online sadržaju često ostaje u pravnoj 'sivoj zoni', između obiteljske autonomije, slobode izražavanja i potencijalne ekonomske eksploatacije. Osobito se ističe da roditeljska suglasnost u digitalnom okruženju ne može biti neograničena i da je potrebna jasnija regulacija koja će u središte staviti najbolji interes djeteta.

'Tko oblikuje iskustva mladih? Stavovi mladih o influencerima i njihovom sadržaju' naziv je istraživanja predstavljenog na 8. sastanku neformalne Mreže institucija i organizacija aktivnih u MIP-u. U istraživanju je sudjelovalo 2.389 srednjoškolaca, a ključni nalazi su sljedeći:

Instagram (93,2%) i TikTok (83,6%) su najčešće korištene mreže, a 27% mladih dnevno provodi 2–4 sata gledajući influencere. Najpraćeniji sadržaji su životni stil, komedija i ljepota. Polovina anketiranih mladih prati influencere iz BiH, dok više od četvrtine mladih navodi da su pod utjecajem influencera promijenili mišljenje ili ponašanje. Kao glavne rizike navode govor mržnje, omalovažavanje i nerealne standarde ljepote a kao rješenja navode medijsku pismenost, edukaciju i strože kontrole.

Istraživanje je, na inicijativu RAK-a BiH, proveo UNICEF u suradnji s Mrežom savjeta/vijeća učenika BiH.