Liste čekanja za pojedine izrazito bitne preglede u Hercegovačko-neretvanskoj županiji su preduge, a odlazak u privatne klinike za veliki dio građana je preskup.

Napravljen je određeni pomak, pa se u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije razgovara o ovom problemu. Ipak, bit će potrebno vrijeme da se osjeti bilo kakvo poboljšanje.

Na zahtjev Povjerenstva zdravstvene ustanove su krajem prošle godine trebale dostaviti podatke o listama čekanja po klinikama ili odjelima za zdravstvene usluge i dijagnostički postupak na koji se čeka dulje od 30 dana.

Što se sve čeka? 

Prema podacima iz SKB-a prvi pregled dječjeg psihijatra čeka se između 30 i 35 dana, UZV štitnjače i vrata – tri mjeseca, EMNG kabinet od dva do tri mjeseca, totalna endoproteza kuka – 13 mjeseci, prvi endokrinološki pregled – 30 dana, operacija katarakte 70-80 dana, imunološka i reumatološka ambulanta – 15-20 dana.

Prema podacima iz bolnice “dr. Safet Mujić” EMNG prvi i kontrolni postupak čekaju se do tri mjeseca, CT pregledi po tri mjeseca, MRI pregledi po četiri mjeseca, kardiološki pregledi po 30 dana, kolor dopleri po 60 dana, UZV dojki – kontrolni pregled do 20 mjeseci…

U Domu zdravlja Mostar se na ortodonciju čeka po 21 mjesec - ovisno o specijalisti, na logopedski tretman – prosječno četiri mjeseca, edukacijsko rehabilitacijski tretman – prosječno dva mjeseca, a na psihološki tretman – prosječno tri mjeseca.

- Naši zakoni o zdravstvu koji su jako dobri, s tim što se nažalost u praksi ne primjenjuju, ne poznaju sustav ili mehanizam listi čekanja. To je produkt neugovaranja zdravstvenih usluga od strane Zavoda za zdravstveno osiguranje s privatnim ustanovama. Neka zdravstvena institucija – javna može biti puna i možda ne može odmah pružiti uslugu, međutim Zavod ima previše novca i nema razloga da ne potpiše ugovore s privatnim ustanovama, a građani uslugu dobiju koliko je sutra. To neki kantoni već rade. Najgore stanje je u HNŽ-u. Naš zakon ne pravi razliku između privatnih i javnih ustanova. I jedne i druge su naš ukupni zdravstveni kapital, pa tako ako je u nekoj instituciji gužva nema razloga da isti pacijent uslugu ne dobije drugdje, jer imamo novca. Zavod je prošle godinu završio s 20 milijuna viška. I nitko ne bi smio biti na listama čekanja. Uzrok je uvijek protuzakonit rad zavoda, ništa drugo, tvrdi Marin Bago iz Udruge Futura.

Adresa je samo jedna 

Futura je sprovela niz istraživanja o listama čekanja. I uvijek su dolazili na isti zaključak – zakazao je samo zavod.

- Obično se dugo čeka na dijagnostiku. I to naša vlada krije. Istražili smo da je oko tisuću i pol ljudi čekalo na određene usluge od tri do osam mjeseci što je apsolutno neprihvatljivo. Nije bilo razloga da ti ljudi uslugu ne dobiju odmah. Recimo, u SBK Zavod ima ugovor s Vitalisom i na uslugu se čeka 24 sata. Uz to se pacijentima plati put. I to je ono što predviđa zakon. Zavod mora plaćati usluge na osnovu obima, vrste i kvalitete. Kod nas se plaća paušalno samo javnim bolnicama. Nikakvih podataka nema o vrsti, dok su ljudi na čekanjima bez opravdanih razloga. Zakon o pravima pacijenata jasno kaže da se pacijent ne smije staviti na listu čekanja bez opravdanog razloga. Kod nas novca ima, dakle opravdanih razloga nema. Podnijeli smo krivične prijave, međutim pravosuđe ništa nije uradilo po ovome pitanju, dodaje. Resorni ministar nedavno je naveo kako je počeo uvoditi red, ipak svjestan složenosti stanja. Problem je, navodi, što su federalni normativi i standardi zastarjeli, kao nesklad između potreba i mogućnosti, te potpune neujednačenosti privatne i javne prakse. Niske cijene liječničkih usluga, tvrdi, glavni su razlog financijskih gubitaka u bolnicama.

- Ako cijena subspecijalističkog pregleda košta 12 KM, ja sam do jučer radio u bolnici, tolika je bila cijena moje usluge, a u privatnom sektoru košta 80 KM, je li normalno da mi u takvom neskladu cijena pustimo privatno zdravstvo da uđe u sustav. To je samo jedna priča. Privatno zdravstvo je totalno neuređeno. Moram javno reći da imamo preko 60 posto neregistriranih ordinacija, poliklinika, možete zamisliti kakav je to kaos, naveo je ministar zdravstva HNŽ Milenko Bevanda.

Ono što je jasno – pacijenti ispaštaju u kaosu zdravstvenog sustava, i ne čini se da će se to uskoro promijeniti. Tko ima dovoljno novca liječit će se privatno, tko nema, teško će dočekati adekvatnu pomoć.

S. Ž.