Nakon perioda poskupljenja benzina i dizela na benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini, stižu najave da će u narednim danima vozači točiti rezervoare po nižim cijenama.

Prema prvim najavama, smanjenje će se kretati od pet do 15 feninga. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, u Sarajevu cijena litra benzina se kreće od 2,61 do 2,91 KM, dok se litar dizela kreće od 2,71 do 3,06 KM.

I na benzinskim crpkama u Republici Srpskoj cijene će biti korigirane, također u prosjeku od 5 do 15 feninga po litru, ovisno od vrste goriva i benzinske pumpe. Napominjemo, benzinske crpke u BiH još nisu snizile cijene, a pojeftinjenje se očekuje od danas.

Uzrok pada

Cijene nafte na svjetskom tržištu su pale, i to dva puta tijekom minulog tjedna. U petak rano ujutro iznosile su oko 83 dolara po barelu nafte. Nove cijene sirove nafte su zabilježile najveći tjedni pad od ožujka ove godine.

Pomak "prema dole" već se počinje pojavljivati ​​i na benzinskim pumpama u svijetu pa je tako prosječna cijena u SAD-u bila oko 3,75 dolara po galonu u petak, u odnosu na 3,83 dolara prije sedam dana.

– Na svjetskim tržištima je došlo do značajnog pada cijene sirove nafte, sa 95 na 84 dolara i naši domaći distributeri su nakon tri, četiri dana, došli u situaciju da sada mogu i naniže da korigiraju svoje cijene. Reagirali su čim su bili u prilici, ističe predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Republike Srpske Đorđe Savić.

Nabavne maloprodajne cijene goriva, dizela, prije nešto manje od deset dana iznosile su 3,05 KM. Nove cijene sirove nafte u međuvremenu zabilježile su najveći pad ove godine. Do istog je došlo nakon izvješća o velikom povećanju zaliha benzina i slaboj potražnji u kombinaciji s rasprodajom tržišta obveznica, što je promijenilo raspoloženje na naftnim tržištima.

Četveročlanoj bh. obitelji 2021. trebalo je 2.101 KM što je mnogo više od prosječne plate. Uslijedila je inflacija, pa je prošle godine trebalo 2.905 KM za 31 dan. A na raspolaganju su mnoga kućanstva imala 1.800 maraka manje. Sada je potrebno 3.322 KM.

Prema online bazi podataka Numbeo, obitelji u našoj zemlji potrebno je i više, točnije 3.700 KM, a onima koji žive sami 1.122 KM uz opasku da kirija nije uračunata.

Što će reći da je siromaštvo u Bosni i Hercegovini sve prisutnije i rasprostranjenije. Pitanje je hoće li pad cijena nafte pratiti i pad cijena osnovnih namirnica. Istina, Republika Srpska nedavno je pokrenula zanimljivu kampanju, nazvanu “Društveno odgovorni” u sklopu koje su cijene određenih namirnica niže, a kako je najavljeno lista proizvoda koji pojeftinjuju će biti proširena.

Kampanju je pokrenulo Ministarstvo trgovine i turizma u cilju pomoći stanovništvu da se izbori sa rastućim troškovima života. Ministar Denis Šulić je izjavio da je proširena lista gospodarskih subjekata koji učestvuju u ovoj kampanji te da će javnosti sutra biti dostupne dodatne informacije, dok je predsjednik entiteta Milorad Dodik kazao da će akcijom biti obuhvaćeno 50 proizvoda.

- Prateći inflatorna kretanja, odlučili smo se za proširenje kampanje na proizvođače i dobavljače, te su pokrenute aktivnosti na kreiranju liste proizvoda koji će biti obuhvaćeni kampanjom, a koji će građanima biti dostupni uz znatno nižu maržu, pa čak i maržu od nula posto koje će se odreći svi učesnici u lancu snabdijevanja - od proizvođača, preko distributera do krajnjih trgovaca, rekao je Šulić.

Šulić je izjavio da odgovorni proizvođači u RS-u snižavaju cijene prehrambenih i hemijskih proizvoda koji će biti jeftiniji i do gotovo četiri KM nego sada.

Kako bi se zaustavio stalni porast cijena na tržištu, i Vlada Federacije BiH krajem prošlog mjeseca donijela je odluku koja propisuje kontrolu marži na osnovne životne namirnice. Broj proizvoda prvobitno je iznosio 15 i odnosi se na brašno, ulje, mlijeko, deterdžente i druge proizvode, a upućen je i prijedlog da se taj broj poveća na još nekoliko važnih artikala. Sve je to kako kažu građani slaba utjeha na ionako sve lošiji standard, pa su u situaciji  kakva jest mnogi primorani tražiti i pratiti akcijske cijene tržnih centara.

Kako kažu inflacija je učinila da se promijene i mnoge životne navike, pa se u posljednje vrijeme kupuje samo ono što je neophodno i u manjim količinama, što se može primijetiti po onom što stane ne više u potrošačku korpu, već u ceker ili kesu koja je nažalost za mnoge sve manja i lakša.

Cijene u svijetu

Cijene hrane na svjetskom tržištu u rujnu su bile stabilne, budući da je pojeftinjenje biljnih ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda i mesa neutraliziralo poskupljenje šećera i kukuruza, izvijestila je agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 121,5 bodova i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu. U odnosu na prošlogodišnji rujan cijene su prema FAO-vom indeksu pale za 10,7 posto i za 24 posto u odnosu na rekordnu vrijednost u ožujku 2022., na samom početku ruske invazije na Ukrajinu.

Žitarice su u rujnu poskupjele za 1,0 posto u odnosu na kolovoz, odražavajući 7-postotno poskupljenje kukuruza zbog snažne potražnje za opskrbom iz Brazila, slabije ponude u Argentini i viših cijena prijevoza u SAD-u.

Pšenica je pak pojeftinila za 1,6 posto u odnosu na kolovoz zahvaljujući obilnoj ponudi i povoljnim izgledima za rusku proizvodnju. Slaba potražnja za uvozom stabilizirala je paralelno cijene riže koje su u kolovozu bile poskočile gotovo 10 posto, objavio je FAO.

Cijene biljnih ulja pale su za 3,9 posto, a cijene mliječnih proizvoda za 2,3 posto pod pritiskom slabe globalne potražnje i velikih zaliha u vodećim proizvodnim regijama. Pojeftinilo je i meso, za 1,0 posto.

Cijene šećera porasle su pak gotovo 10 posto, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo 23 godine, utvrdio je FAO, istaknuvši prognoze o tješnjoj opskrbi u nadolazećoj sezoni zbog vremenskog fenomena El Nina.

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je više-manje potvrdio procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica, prognoziravši da će dosegnuti 2,819 milijardi tona, što bi predstavljalo povećanje za 0,9 posto u odnosu na 2022. godinu.

Urod pšenice u Rusiji i Ukrajini trebao bi biti bolji no što se do sada očekivalo, zbog kontinuirano povoljnih vremenskih prilika, ali u Kanadi, Argentini i Kazahstanu žetva bi trebala biti slabija zbog suše, objašnjavaju. Proizvodnja pšenice trebala bi dosegnuti 785 milijuna tona, a proizvodnja krupnih žitarica, uključujući kukuruz, 1,5 milijardi tona.

Procjena potrošnje žitarica u aktualnoj sezoni blago je snižena, na 2,8 milijardi tona, što još uvijek predstavlja povećanje za 0,8 posto u odnosu na netom završenu sezonu. Zalihe bi na kraju aktualne sezone u srpnju iduće godine trebale dosegnuti rekordna 884 milijuna tona i biti veće za tri posto nego na njezinom početku.

Obujam svjetske trgovine žitaricama trebao bi se u smanjiti za 1,7 posto, na oko 466 milijuna tona, prateći gotovo u stopu očekivani pad izvoza pšenice, budući da bi smanjene isporuke iz Australije i Kanade trebale prevagnuti nad većim ruskim izvozom.

N. K.