U Strasbourgu je završena međunarodna konferencije „Neovisna, suverena i ujedinjena sila Europe“, u organizaciji Paneuropske unije Francuske. Na konferenciji, koja je okupila više od 70 sudionika iz 14 europskih zemalja, razgovaralo se o europskim vrijednostima, ali i o važnim politikama: europskoj tehnološkoj i industrijskoj autonomiji, obrambenoj i energetskoj autonomiji.

Na konferenciji su između ostalih govorili:  predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, predsjednik Hrvatske paneuropske unije i glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije i dopredsjednik Međunarodne paneuropske unije akademik Mislav Ježić, predsjednik Njemačke paneuropske unije i dugogodišnji zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt, predsjednik Francuske paneuropske unije Éric Campion, predsjednica Crnogorske paneuropske unije prof. dr. Gordana Đurović, predsjednik Paneuropske unije Rumunjske Alexandru Nazare i mnogi drugi.

U sklopu konferencije održana je i sjednica proširenog Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije. Sjednicom je predsjedao međunarodni predsjednik Alain Terrenoira. Glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić podnio je detaljno izvješće o radu međunarodne organizacije te je predstavio plan rada u ovoj godini. Potom su predstavnici nacionalnih paneuropskih organizacija podnijeli svoja izvješća o radu te su najavili program aktivnosti za ovu godinu. U ime Hrvatske paneuropske unije nazočnima su se obratili glavni tajnik Vanja Gavran i predsjednik Mladeži dr. sc. Pavao Nujić.

Gavran je kazao kako su iz Hrvatske paneuropske unije dvije uspješne godine te je Hrvatska paneuropska unija zacrtane planove i realizirala. „Našu međunarodnu godišnju konferenciju s temom 'Mir u svijetu' planiramo organizirati u Zagrebu od 26. do 28. listopada, ali ćemo u okviru konferencije organizirati i posjet Banjoj Luci i Europskom centru za mir i suradnju 'Marija Zvijezda'. Uoči Dana Europe tradicionalno organiziramo okrugli stol, a ove godine o temi 'Deset godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji' na koji će kao glavni govornik biti pozvan premijer Andrej Plenković“, kazao je između ostaloga Gavran, najavivši ujedno i aktivnosti Paneuropske unije Bosne i Hercegovine.

Nuijć je govorio o aktivnostima mladih naglasivši kako mladi Hrvatske paneuropske unije sudjeluju u organizaciji svih događaja. „Članovi Mladeži sudjelovali su na brojnim javnim predavanjima, okruglim stolovima, konferencijama i online webinarima koje su organizirali Hrvatska paneuropska unija i druge paneuropske nacionalne organizacije, kao govornici, aktivni sudionici ili moderatori. Članovi Mladeži također su aktivno podržavali svaki veći događaj u organizaciji Hrvatske paneuropske unije, te su sudjelovali u uređivanju glasila 'Glas Paneurope' kao i uređivanju web stranice i društvenih mreža“, kazao je Nujić.

Na sjednici je usvojen i tekst deklaracije koji će biti upućen kako na adrese svih važnih europskih institucija tako i institucija zemalja članica. U deklaraciji je iskazana čvrsta podrška Ukrajini i Moldaviji kao i zemljama Jugo-istočne Europe na njihovom europskom putu.

U nastavku donosimo tekst deklaracije. 

DEKLARACIJA MEĐUNARODNE PANEUROPSKE UNIJE

Strasbourg, 18. veljače 2023.

Stota obljetnica djelovanja Međunarodnog paneuropskog pokreta izvanredan je jubilej u povijesti suvremene Europe. Pokret je osnovao i njime je predsjedao vizionar paneuropskog ujedinjenja i promicatelj stvaranja zajedničkih europskih tijela (Europska parlamentarna unija, Vijeće Europe, Europski parlament itd.) grof Richard von Coudenhove Kalergi između 1920-ih i 1972., a nakon toga do 2004. nadvojvoda Otto von Habsburg, čiji su napori dali ključnu potporu procesu pristupanja svih država članica europskih zajednica, sada Europske unije, od njegovih prvih izbora 1979. za Europski parlament. Slijedi ga bivši član Francuske narodne skupštine i europskog parlamenta Alain Terrenoire, koji uspješno vodi Međunarodni paneuropsku uniju od 2004. godine. Gotovo svi utemeljitelji Europske zajednice 1950-ih bili su članovi paneuropskog pokreta već prije Drugog svjetskog rata. Paneuropska ideja ugrađena je u temelje današnje Europske unije. I to je ono što proslavljamo na jubilarnom skupu Međunarodne paneuropske unije u Strasbourgu.

Mi, članovi proširenog Predsjedništva Međunarodnom paneuropskom unijom, na zasjedanju u Strasbourgu, 18. veljače 2023., povodom konferencije Međunarodne paneuropske unije Neovisna, suverena i ujedinjena sila Europe, koju organizira Paneuropska unija Francuske, izjavljujemo:

1. Europske zajednice i Europska unija nastale su iz strašnih iskustava dvaju svjetskih ratova u 20. stoljeću. Unija je odgovor na mnoge opasnosti i izazove te je utemeljena na ideji mira. To je priznao Nobelov odbor kada je EU-u 2012. dodijeljena Nobelova nagrada za mir.
2. Svim svojim političkim mogućnostima borimo se za Europsku uniju koja je stvarna svjetska sila mira sa zajedničkom vanjskom i obrambenom politikom, europskom vojskom i punim suverenitetom na svim političkim poljima, koja su nužna, da Europa može opstati u svijetu, koji postaje sve opasniji.
3. Podržavamo demokratizaciju Europske unije jačanjem Europskog parlamenta i njegova sjedišta u Strasbourgu, simbolu mira, slobode i pomirenja u Europi.
4. Upozoravamo kako treba ispraviti nedostatke Europske unije, uočene u ovim kriznim vremenima. Europska unija trebala bi osigurati svoju samodostatnost u proizvodnji hrane i svoj energetski suverenitet.
5. U našoj brizi za europski identitet i europsku motivaciju građana Europske unije želimo naglasiti važnost obrazovanja i kulture, a posebno brige za dobro humanističko obrazovanje u Europi.
6. Trebalo bi snažno promicati druga područja obrazovanja, znanosti, tehnologije i istraživanja kako bi se osigurala konkurentnost Europske unije u svijetu.
7. Svesrdno podržavamo hrabar otpor ukrajinskog naroda protiv velikoruske agresije a za slobodu, demokraciju i europske vrijednosti. Snažno tražimo daljnju humanitarnu i financijsku pomoć i opskrbu Ukrajine obrambenim oružjem te želimo Ukrajini da ostvari velik uspjeh u budućim pristupnim pregovorima s EU-om.
8. Protivimo se svim prijetnjama demokratskoj vladi Moldavije s ruske strane. Snažno podupiremo neovisnost, slobodu i EU perspektivu ove europske zemlje.
9. Stoga pozdravljamo dodjelu statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini i Moldaviji.
10. Pozdravljamo odluku o početku pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
11. Pozdravljamo odluku Europskog vijeća i Europske komisije o dodjeli statusa zemlje kandidata Bosni i Hercegovini. Želimo da Bosna i Hercegovina odustane od težnji za hegemonijom bilo koje zajednice i konstruktivno prihvati tu europsku perspektivu.
12. Pozivamo Skupštinu Crne Gore da uspostavi funkcioniranje Ustavnog suda u punom kapacitetu kao nužan korak prema rješavanju duboke političke krize, provede iduće predsjedničke izbore u ožujku 2023. i da nastavi inkluzivni politički dijalog o sljedećim parlamentarnim izborima. Želimo Crnoj Gori dobar napredak u pregovorima o priključenju.
13. Želimo poboljšanje odnosa Srbije sa susjedima, odricanje od velikosrpske ideologije, usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a te daljnji napredak u pregovorima s EU.
14. Želimo brzu liberalizaciju viznog režima, članstvo u Vijeću Europe i postizanje statusa kandidata za prijam Kosova u EU.
15. Paneuropa znači integracija cijelog kontinenta. Za to radimo na temelju kršćanskih, humanističkih i demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i volje građana da izgrade snažno jedinstvo u različitosti.