Dan za koji su mnogi smatrali da još zadugo neće doći osvanuo je početkom tjedna u kojem smo još uvijek.

Srpski narod u Hercegovačko-neretvanskoj županiji konačno je konstitutivan, odlučila je nedavno s potrebnim brojem glasova Skupština HNŽ-a.

U paketu je riješeno i pitanje pisma i jezika, pa će ubuduće službeni biti i bosanski jezik, kao i pismo ćirilica. Slavodobitno su potom pred predstavnike medija izašli nositelji vlasti iz HDZ-a BiH i SDA, koji kao da nisu bili svjesni kako su upravo stranke kojima pripadaju jedini i isključivi krivci što se ovaj problem nije mogao riješiti za dva desetljeća.

Ipak, kako god, pozitivna stvar je što je i s velikim zakašnjenjem ovaj problem barem na papiru riješen.

Tko nije želio?

Predstavnici srpskog naroda u HNŽ-u pozdravili su odluku Skupštine, uz upozorenje da se za stvarnu konstitutivnost mora promijeniti more stvari, u što im je (pre)teško povjerovati. 

- Osobno ne vjerujem da će se položaj srpskog naroda promijeniti na bolje u HNŽ-u. Dosadašnja iskustva to govore, kaže predsjednik Koordinacije srpskog naroda u Gradu Mostaru – Dušan Golo.

Problem u praksi je, navodi, to što se zakoni u Bosni i Hercegovini ne donose da bi se poštivali.

- Ni dosad nije postojao nijedan razlog da se poštuju zakoni i upute s viših razina vlasti, a Srbi ipak 20 godina nisu bili konstitutivni. Konstitutivnost Srba u HNŽ-u dosad je bez sumnje ovisila od političkih predstavnika druga dva naroda. Oni nisu željeli do nedavno uskladiti Ustav županije s Ustavom Federacije BiH, kaže Golo.

Položaj kakav srpski narod ima u Federaciji BiH je isti ili čak bolji od položaja Hrvata i Bošnjaka u Republici Srpskoj. 

- Nepisano pravilo koje važi za političke elite u Bosni i Hercegovini je da se bore za prava tamo gdje su narodi koje predstavljaju manjina, dok tamo gdje su dominantni o pravima drugih ne brinu. Bitne promjene ne očekujem, mislim da će pravac i dalje biti isti. Uvjeren sam da se u suštini osim promjena na papiru koje već imamo, ništa neće promijeniti. Involviran sam dugi niz godina u taj problem i iskustva govore tako, naveo je Golo.

Predstavnici srpskih udruga ranije su bili nezadovoljni, tvrdeći kako srpski politički predstavnici u županijskoj ili lokalnoj vlasti uglavnom nisu bili birani glasovima Srba, te kako se nisu dovoljno borili za položaj svoga naroda. 

Odgovor vlasti

Današnji predstavnici u Skupštini kažu da su birani i glasovima Srba, kao i da su pokazali mnogo više interesa za poboljšanje statusa srpskog naroda, od onih koji za sebe tvrde da bi bili legitimni.

Podsjećaju da su protiv konstitutivnosti srpskog naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH ranije glasovali i zastupnici SNSD-a.

- Takvi se danas zadovoljavaju mrvicama, dok rješavaju samo svoje osobne potrebe i probleme. To je nešto drugo, kazala je zastupnica u Skupštini HNŽ-a Vesna Saradžić, koja je bez obzira i na to iskazala zadovoljstvo što je Ustav Županije konačno promijenjen i što će Srbi biti konstituvni.

Problemi Srba u HNŽ-u su stari – od infrastrukture u povratničkim naseljima i malo javnog novca koji se izdvaja za Srbe, do ključnog – problema zapošljavanja. Veliki postotak povratničke populacije danas uglavnom živi od poljoprivrede.

H. Ž.