Priroda se uvijek prilagodi, a priča o 'Gornjim horizontima' traje dugo. Urađene su brojne studije, propisani jako dobri zakona, ali nas njihovo nepoštovanje usporava. Promjene su vidljive golim okom, vidimo da naša močvara zarasta, isušivanje je evidentno, kazao je Rozić

U Parku prirode Hutovo blato, najvećem bosanskohercegovačkom močvarnom području koje je još od 2000. godine upisano u Ramsarski popis 150 međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u, u ponedjeljak su predstavljeni rezultati projekta MERLIN, Obnove riječnih i slatkovodnih ekosustava. Hutovo blato je, kako je istaknuto, iznimno važno zaštićeno područje s registriranih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta te bogatim ribljim fondom u pet jezera s brojnim endemima, a proteklih godina taj ekološki sustav pod golemim je pritiskom hidroelektrana. 

- Godinama se govori o problemima s kojima se susrećemo, osobito naši ekosustavi, od kvalitete vode pa nadalje. Sam projekt MERLIN je jedan od brojnih projekata koji se ovdje provode te su kroz njega provedene brojne konkretne aktivnosti. Pasivna zaštita nam ne donosi rezultate, trebaju nam konkretni radovi koji će pridonijeti boljem očuvanju ekosustava, poručila je direktorica PP Hutovo blato Irena Rozić, prema čijoj ocjeni BiH ima jako dobre zakone i podzakone akte, ali upitna je njihova primjenjivost u praksi. 

- Obično se 'raspemo' u toj institucionalnoj podjeli jer imamo različite razine nadležnosti. Približavanje Europskoj uniji primorava nas da to moramo gledati ujedinjeno jer zaštita prirode nije stvar samo jednog parka, već je puno šira priča te institucije moraju imati sluha i pratiti trendove, dodala je Rozić. 

Najveći problem Hutova blata je isušivanje i smanjenje dotoka slatke vode, a projekt 'Gornji horizonti' jedan je od glavnih uzorka tog problema. 

- Priroda se uvijek prilagodi, a priča o 'Gornjim horizontima' traje dugo. Urađene su brojne studije, propisani jako dobri zakona, ali nas njihovo nepoštovanje usporava. Promjene su vidljive golim okom, vidimo da naša močvara zarasta, isušivanje je evidentno, smanjen je broj autohtonih vrsta a povećan broj invazivnih. Sve su to ozbiljne prijetnje i koliko ćemo mi to shvatiti ozbiljno, to je stvar svih nas - smatra Rozić.

Plavi krvotok i srce prirode

Projektna suradnica iz WWF-a i voditeljica projekta MERLIN za Hrvatsko i BiH Matea Jarak podsjetila je da je cilj WWF-a očuvanje prirode. Kako je dodala, projekt MERLIN najveći je projekt u Europi, vrijedan više od 22 milijuna eura, te na njemu radi više od 46 partnera. 

- Glavni cilj je zaštita slatkovodnih sustava. Hutovo blato je prepoznato kao dragulj regije, kao vrlo važna lokacija za očuvati, te smo se u partnerstvu s Parkom kroz protekle četiri godine borili i trudili kako bismo došli do rezultata. Hutovo blato je prepoznato i na međunarodnoj razini, Ramsarsko je područje, te je samim tim bitno njegovo očuvanje. Ono što smo radili kroz MERLIN projekt ima nekoliko razina, od informiranja i educiranja lokalnog stanovništva, pa do državnih, županijskih i ostalih institucija o značaju očuvanja ovog područja, kao jednog štita koji je na našoj strani u borbi protiv klimatskih promjena, pojasnila je Jarak. Neke od glavnih aktivnosti projekta MERLIN bili su čišćenja kanala, sprječavanje zarastanja i odmuljivanje jezera, čime je zajamčena zapremnina vode koja je potrebna parku, a uklanjalo se i invazivne vrste te se radilo na prijedlozima politika i planu budućeg prijenosa iskustava. 

Jarak te je ukazala i na značaj uloge Hutova blata u borbi protiv klimatskih promjena. 

- Kada smo usporedili mogućnost i potencijal zapremnine Hutova blata s ostatkom BiH, došli smo do zaključka da tresetni sloj Hutova blata može zaprimiti više ugljika no sve šume u BiH, koje pokrivaju više od pola njena teritorija. Hutovo blato nije močvara i leglo komaraca, ono je plavi krvotok i samo srce koje nas održava. Imamo fenomenalne rezultate i nadamo se da će institucije prepoznati ove aktivnosti i projekte, dodala je Jarak.

Zaustavljen trend smanjenja broja životinjskih i biljnih vrsta

Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković smatra da MERLIN i slični projekti predstavljaju najrazvijenije znanstveno-istraživačke projekte u svijetu. 

- U tom kontekstu, istaknuo bih da je Hutovo blato, u suradnji s WWF-om, dio tog projekta u okviru kojeg se radilo na istraživanju kroz četiri znanstveno-istraživačka aspekta: utvrđivanje podzemnih hidroloških veza, analizu i utvrđivanje aktualnog stanja prirodnog naslijeđa s fokusom na bioraznolikost i stanja ekosustava, na revitalizacijske zahtjeve boljeg protoka voda, a četvrti se aspekt odnosio na istraživanje tzv. sekvestracijskih potencijala Hutova blata kao jednog od najznačajnijih takvih resursa cijele regije. Prema istraživanju, u Hutovu blatu je "uskladišteno" preko osam milijuna tona ugljične mase u tresetu ovog područja. Hutovo čuva tu masu i kada bi se dogodilo da se taj CO2 oslobodi u atmosferu bilo bi loše. I svijet i Europa su jako zainteresirani da se takva područja očuva i zato je Hutovo blato veoma važno, rekao je Drešković. Zapaženo je da je kroz projekt MERLIN zaustavljen trend smanjivanja broja životinjskih i biljnih vrsta, iako je broj jedinki i dalje u opadanju.

I prof. Drešković je mišljenja da je jedan od najvećih problema Hutova blata izraziti nedostatak slatkih krških voda zbog projekta 'Gornji horizonti', što je utjecalo na to da se ukupna količina dotoka višestruko smanji te danas svjedočimo osušivanja tog područja. 

- Stoga tražimo rješenja i interventne mjere koje bi pridonijele da se trend gubitka ovog raritetnog područja zaustavi, zaključio je.