Paulo Rangel, izvjestitelj Europskog parlamenta (EP) za BiH, govorio je za Deutsche Welle (DW) o Izvješću o BiH, koji će biti objavljen u prosincu, o tome koliko je BiH napredovala i kada će moći dobiti status kandidata za članstvo u EU. Navodeći da se na Izvješću o BiH radi, obrazložio je da je zauzet stav da bi se, tek kada budu okončani izborni procesi, uključujući i izbore u Mostaru, trebalo objaviti prvu verziju tog dokumenta. “Smatramo da će održavanje izbora u Mostaru, poslije toliko vremena, biti važno dostignuće i da bi opću procjenu napretka u BiH u ovoj godini trebalo zaokružiti tim procesom. Što se općeg sadržaja Izvješća tiče, mišljenja sam da je, unatoč problema koji su došli s pandemijom, BiH napravila određeni napredak. To se posebno odnosi na izborne radnje. Dakle, iako je u BiH na sceni 'korak naprijed, korak natrag' u političkoj organizaciji, bilo je kapaciteta i mogućnosti za neki napredak“, naveo je Rangel. Odgovarajući na upit koliko mu je bilo teško sačiniti ovogodišnjr Izvješće o BiH znajući da se izvješća Europskog parlamenta oslanjaju na ocjene Europske komisije, sugovornik DW napominje da je pandemija ove godine stvorila mnogo problema.

Institucionalni napredak moguć brže no što to BiH radi

“Teže je kada pišete nacrt izvješća bez izravnog uvida u situaciju u zemlji i bez kontakta s NVO i civilnim društvom. S vlastima smo kontaktirali, uglavnom, preko interneta. Zato mislim da naše procjene nisu precizne koliko bi trebale biti...U svakom slučaju, mislim da moramo dati neku nadu narodu u BiH koji priželjkuje početak pravog europskog puta svoje zemlje koji će, nadam se u bliskoj budućnosti, rezultirati pozicijom punopravnog kandidata za članstvo....Isto tako mislim da je bilo moguće da BiH bude u boljoj situaciji u ovom trenutku, osobito u smislu institucionalnih pitanja. Neka institucionalna pitanja se može rješavati relativno brzo, to nisu reforme kao što su one u obrazovanju, za što su potrebne godine da vidite rezultate. Moguće je napraviti  institucionalni napredak brže no što to BiH radi i to je jasno“, ocjenjuje Rangel. Prema njegovim riječima, sve što se tiče neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i kriminala, pravosudnih i zakonskih okvira, može biti pozitivno promijenjeno i relativno brzo jer tu ne treba ”izmišljati točak” kad on već postoji. “Imamo primjere drugih zemlja koje su imale probleme u pravosuđu i demokratskoj tranziciji, koje imaju već dokazane Mape puta koje se mogu lako adaptirati na situaciju u BiH. Ciljeve i instrumente promjena već su definirale i Venecijanska komisija, Vijeće Europe, EU instance... Najveći dio otvorenih pitanja koja su odavno identificirana u BiH su institucionalna pitanja povezana s kaznenim zakonom, borbom protiv korupcije, neovisnim pravosuđem, Ustavnim sudom. To će biti veliki posao, ali nije ga nemoguće uraditi. Mi smo spremni pomoći, ali to je uvijek odluka političkih lidera u BiH.

Komentirajući navode članova Predsjedništva BiH da su za posljednjeg posjeta Bruxellesu dobili uvjeravanja europskih dužnosnika da je moguće da zemlja stigne do statusa kandidata tijekom naredne, 2021. godine, izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH je za DW rekao kako ne kaže da to nije moguće, ali i istaknuo da ovisi o političkoj volji političara na svim razinama vlasti. “To će ovisiti o kapacitetima političkih lidera širom BiH da provedu reforme. Postoje reforme koje se provodi u srednjem i dugoročnom periodu, ali postoje i one za koje je potrebno kraće vrijeme. Ako se njih ostvari, možemo biti optimisti. Ako ih ne bude, jedina odgovornost za to će biti na ćorsokaku koji dolazi iz BiH...“, kaže Rangel koji je ukazao da političari u BiH moraju biti spremni na ustupke i fokusirati se na stvari koje su zaista važne za status kandidata.

Sustav koji dozvoljava promjenu je pozitivan signal funkcionalne demokracije

Upitan može li se kao najavu nekog pomijeranja vidjeti u rezultatima nedavno održanih lokalnih izbora, Rangel nije želio komentirati je li dobro što je neka stranka negdje pobijedila ili izgubila. “Radi se o  volji naroda koju se poštuje, sve drugo bi bilo uplitanje u unutarnja pitanja i bilo bi pogrešno. No, neovisno o bilo kakvom stranački opredijeljenom pristupu, smatram da je dobro da se u jednoj demokraciji vremenom pojavi alternativa. Promjena je nužna s vremena na vrijeme. Ono što možemo da vidimo kao pozitivan razvoj situacije jeste da postoji alternativa, ali i kapacitet za poromjenu. Dokaz stabilne, možda ne prefektne, i zdrave demokracije jest da možete skinuti jednu stranku s vlasti i posstaviti drugu na njeno mjesto, što se opet može promijeniti na sljedećim izborima. Sustav koji dozvoljava promjenu je sam po sebi pozitivan signal funkcionalne demokracije. Za BiH je jasno da tu nema problema. Ali demokracija je, osim slobodnih i fer izbora, i vladavina prava. Demokaracija nije samo volja većine, već i poštivanje ljudskih prava, neovisnosti sudstva, medijskih sloboda. Vladavina prava je drugi stup demokracije, a tu BiH ima dosta izazova, osobito ako želi u bliskoj budućnosti postati kandidatom za člantvo u EU“, pojašnjava sugovornik DW.

EU je prirodni dom za BiH

Zamoljen da ocijeni put BiH od Daytona ka svojoj EU budućnosti, Rangel kaže da smo još uvijek na početku koji je već trebao biti prevaziđen, a BiH se naći u novoj fazi. “Dayton je dobar da nas podsjeti da još imamo nada, snova i projekata naroda u BiH, koje moramo  ispuniti. To će biti moguće jedno uz prisustvo volje za reformama u dnevnopolitičkom životu BiH i na europskom putu zemlje, za koji smatram da je prirodan. Za one koji kažu da to nije moguće ostvariti zbog teških posljedica koje BiH nosi iz sukoba u bliskoj prošlosti, ja kažem da pogledaju Španjolsku, u kojoj se vodio građanski rat. Oni su bili sposobni prevazići probleme iz prošlosti. Nekada moramo nešto oprostiti, ne kažem zaboraviti, ali oprostiti. BiH je po svojim različitostima kao Europa u malom. Zato je EU prirodni dom za BiH jer samo struktura kao što je EU ima, u pogledu kulture, povijesti, religije, jezika, tradicije, može razumjeti raznolikost BiH koja je i bogatstvo, osim što je izvor nekih problema. Dakle, od Daytona moramo preći u novu fazu s novim ciljevima, od kojih je pristupanje EU jedan od najvažnijih za BiH“, zaključio je.