Piše: V.S.Herceg

Nakon što je spektakulatno otvoren Pelješki most, tema ozbiljnih prijepora između Hrvatske i BiH, točnije, pretežito bošnjačkog establišmenta koji se tome, kako će se poslije pokazati, neosnovano protivio, njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), izašao je sa zanimljivim osvrtom na svojevrsnu, skrivenu političku poruku prema BiH koja se odašilje podrškom EU-a njegovoj izgradnji.

Prema FAZ-u, izgradnja pelješkog mosta, čime je Hrvatska prometno spojila svoj teritorij, poruka je za BiH da je još vrlo daleko od EU-a.

MN:Otvaraju se mnoga pitanja

-Gradnja Pelješkog mosta, "kineski projekt", otvara mnoga pitanja i ne bi dobio podršku Bruxellesa da je za BiH postojala EU-perspektiva, piše FAZ.

Svoje stajalište počinje potkrepljivati povijesnim osvrtom, pojašnjavajući kako je BiH, zahvaljujući Dubrovačkoj Republici, dobila izlaz na more.

-Činjenica da BiH ima izlaz na Jadran povezana je s vremenima kada su se u ovom dijelu Europe sučeljavali Republika Venecija i Osmanlijsko carstvo. Između njih je bio mali grad-republika Raguza (Dubrovnik), koja se prije svega plašila Venecije. Kako bi se zaštitili od Venecije, lukavi dubrovački diplomati pribjegli su jednom rješenju. Ustupili su dio zemlje na sjevernom rubu svog teritorija velikom veziru odnosno vladi Osmanlijskog carstva. Od tada se Venecija, da bi napala Dubrovnik, prvo morala obračunati s Osmanlijama. Raguza je stvorila osmanlijsku tampon zonu. A kada je kasnije ovo područje pripalo Habsburškom Carstvu, a zatim Jugoslaviji, raguški klin postao je dio Bosne, piše FAZ.

List navodi i kako to nije bilo tako važno, dok je postojala zajednička država. Ali, nakon raspada Jugoslavije, a posebno nakon ulaska Hrvatske u EU 2013., granica s BiH za Zagreb je postala problem – sve do puštanja u promet Pelješkog mosta (26.7.2022.) i prometnice, kojom se zaobilazi dio magistrale od 7,5 km, koji pripada BiH.

FAZ konstatira i kako Hrvatska dugo nije mogla dobiti podršku međunarodnih financijskih institucija za gradnju mosta. Europska investicijska banka je to odbila uz obrazloženje da je projekt preskup, predloživši „pragmatičnu nagodbu s BiH”, kojom bi se to područje „proglasilo eksteritorijalnim koridorom”.

Slično je bilo i s Europskom bankom za obnovu. No, most je u konačnici ipak izgrađen i to najviše novcima EU i Europske investicijske banke.

Zašto je projekt gradnje Pelješkog mosta dobio podršku EU

Novinar FAZ-a potom iznosi vrlo zanimljivu i logičnu tezu zašto je projekt gradnje Pelješkog mosta, koji je najprije bio odbačen kao besmislen, a kasnije naišao na podršku Bruxellesa.

-Da je postojala ikakva perspektiva da ova balkanska država postane članica EU, Pelješki most bi bio razlog za pobunu. Jer, ulaskom BiH u EU granične formalnosti s Hrvatskom konačno bi otpale i ogromni most nikome ne bi trebao. Kada je EU 2017. odustala od otpora financiranju gradnje mosta, moglo se zaključiti da nitko u Bruxellesu nije ozbiljno očekivao ulazak BiH u EU. Jer, samo ovako se mogao opravdati bypass (zaobilaznica) oko BiH, preko kojeg se, osim do Dubrovnika, brže stiže i do Korčule ili Mljeta, piše FAZ.

U tekstu se navodi i da ovaj projekt „nije razlog za istinsko likovanje” jer je njegovom gradnjom „nakon Hrvatske najviše profitirala Kina”.

Ukazuje se i na dogovor Europske komisije, Europskog parlamenta i zemalja, članica EU kojim će „Kina u budućnosti biti izuzeta iz velikih projekata EU”. Jer, „ne bi se više smjelo dogoditi da nekoliko stotina milijuna eura novca poreznih platiša EU odu kineskoj diktaturi”, zaključuje FAZ.

Bh političari potvrđuju da im treba tutor

No, bilo kako bilo, Pelješi most je danas činjenica i jedan je od namonumentalnijih i najzahtjevnijih projekata koji su realizirani u Europi, a danas se iz tzv "političkog Sarajeva" 'čuje' samo šutnja.

Politički analitičar Žarko Puhovski nedavno je ocijenio kako je "Pelješki most strašna ćuška Sarajevu" koje se, rekao je, ponašalo po principu da "susjedu crkne krava".

Ipak, u svjetlu i stalnih, političkih tenzija u BiH i činjenice da je put ka EU integracijama iz tog razloga potpuno blokiran, da se potpisane povelje, memorandumi, sporazumi ne poštuju i samo su mrtvo slovo na papiru, ali i da ništa ne pokazuje generacijsku smjenu političkih lidera kao ni poboljšanja sveopćeg ozračja, stav novinara FAZ-a itekako je zasnovan na argumentima.

Posebice onom kako bi ulaskom BiH u EU granične formalnosti s Hrvatskom konačno anulirane, granice bi izgubile značaj koji sada imaju, te da ogromni i skupi most nikome ne bi trebao - izgubio bi smisao.

Pelješki most stoga je i poruka EU-a da će BiH i dalje godinama, na žalost, morati biti u svojevrsnom protektoratu međunarodne zajednice jer domaći političari nisu ni spremni ni sposobni za dogovor, izgradnju i viziju oko europske BiH te svakim danom potvrđuju kako im - treba tutor. I za ispravljanje njihovih pogrešaka, ali i kao dežurni krivac za sve neučinjeno. Kao što je to sada visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.