Autor: Mateusz Morawiecki
Premijer Republike Poljske. Bio je član tima koji je pregovarao o uslovima ulaska Poljske u Europsku uniju. Diplomirao je povijest na Univerzitetu u Vroclavu, studirao poslovnu administraciju na Tehnološkom univerzitetu u Vroclavu i  Central Connecticut State University.

Točno prije godinu dana, 24. veljače 2022. godine, Rusija je izvršila oružani napad na Ukrajinu i time uništila poredak koji je izgrađen nakon Hladnog rata. Sigurnost i prosperitet, izgrađeni naporima nekoliko generacija Europljana, našli su se na rubu propasti. Rusija je krenula u imperijalno osvajanje, a cilj joj je jedan: obnoviti bivšu sovjetsku sferu uticaja. Bez obzira na cijenu i žrtve. Moramo učiniti sve da okončamo ovu najveću geopolitičku noćnu moru 21. stoljeća.

U kakvoj smo situaciji danas? Iza nas je dvanaest mjeseci nečuvene okrutnosti Rusije. Mjeseci mjereni redovnim bombardovanjem škola, bolnica, civilnih objekata. Mjeseci kada su se brojale žrtve umjesto dana. Rusi ne štede nikoga - muškarce, žene, starce niti djecu. Genocidi u Buči, Irpjenju i drugim gradovima su zastrašujući dokaz da je Rusija počinilac najgorih zločina. Masovne grobnice, mučilišta, silovanja, otmice - ovo je prava slika ruskog napada.

Iza nas je i godina velikog herojstva ukrajinskog naroda koji se, pod vođstvom Volodimira Zelenskog, suočava s ruskom imeperijom zla. Godina vjere, upornosti i determinacije. Ukrajina se danas bori ne samo za svoj suverenitet, već i za sigurnost cijelog kontinenta.

Kako stati na kraj ovom ratu? Prošla godina donosi nam mnoge važne lekcije koje zapadne zemlje trebaju uzeti k srcu ako zaista žele živjeti u miru i sigurnosti.

Lekcija 1. Ovaj rat se tiče svih nas

Već na početku se moramo osloboditi lažne predstave o ruskoj invaziji. Ovo nije lokalni sukob. Rusija pokušava da zapali Europu. Imamo posla s destabilizacijom cjelokupnog globalnog ekonomskog poretka.

Napad na Ukrajinu dio je davno osmišljenog plana koji Putin provodi najmanje deceniju. Već 2008. godine, tokom ruske invazije na Gruziju, predsjednik Lech Kaczyński je upozorio: "Mi dobro znamo da je danas Gruzija, sutra Ukrajina, prekosutra baltičke države, a kasnije je možda vrijeme za moju zemlju, Poljsku."

Riječi ovog upozorenja obistinile su se prije nego što je Europa očekivala. Šest godina kasnije, 2014. godine, Rusija je anektirala Krim. A danas smo svi svjedoci potpune agresije na Ukrajinu. Šta nas čeka u budućnosti ako danas ne zaustavimo rusku ratnu mašineriju?

Sa stotina kilometara udaljenosti ne možete čuti zvukove eksplodirajućih granata, sirena niti plač roditelja koji su upravo izgubili svoje voljeno dijete u bombardovanju. Međutim, udaljenost od Kijeva ne može umiriti našu savjest.

Ponekad se bojim da na Zapadu ima puno ljudi kojima je lunch u omiljenom kafiću ili serija na Netflixu važniji od života i smrti tisuća Ukrajinaca. Svi smo svjedoci ovog rata. Niko od nas neće moći da kaže: "Nisam znao za genocid u Buči". Svi gledamo na zločine koje je počinila ruska vojska. Stoga ne smijemo biti ravnodušni. Ruski imperijalni planovi idu dalje od Ukrajine. Ovaj rat se tiče svih nas

Lekcija 2. Rusija potiče globalnu ekonomsku krizu

Rat u Ukrajini samo je jedan od frontova na kojima se vodi bitka za budućnost Europe. Rusija predvodi napad na čitavu našu civilizaciju u cyber prostoru, u informacionom i ekonomskom polju.

Carl von Clausewitz je jednom rekao da je rat samo nastavak politike drugim sredstvima. Očigledno je Vladimir Putin dobro razumio ovu čuvenu frazu. Moskva bira tehnike napada u zavisnosti od protivnika sa kojim će se suočiti. Putin nije mogao vojno osvojiti Europu, a da je ekonomski ne porazi.

Energetska kriza i globalna inflacija s kojima se svi suočavamo imaju svoje korijene u ruskoj imperijalnoj agresiji. Početak invazije na Ukrajinu bila je agresivna gasna politika Kremlja u julu i augustu 2021. Putinova gasna ucjena je tada dovela do naglih skokova cijena gasa na europskom tržištu. I to je bio tek  početak.

Rusija se nadala da će paraliza energetskog sektora oslabiti europske države i uvjeriti ih da se drže podalje od rata u Ukrajini. Eskalacija krize je od samog početka bila strategija usmjerena protiv zemalja Zapada. Rusko ratovanje je jedan od glavnih razloga zašto cijene rastu širom svijeta. Svi skupo plaćamo odluke Kremlja. Vrijeme je da shvatimo ovo: Rusija pokreće globalnu ekonomsku krizu.

Lekcija 3. Deputinizacija je uvjet za europski suverenitet

Dugi niz godina izvor snage Rusije bila je slabost zapadnog svijeta. Energetska zavisnost od ruskih ugljovodonika, dvosmisleni interesi sa ruskim oligarsima i potpuno neshvatljivi ustupci Europe u vezi, na primer, izgradnje Sjevernog toka 2 - sve je to slika patoloških odnosa Zapada i Rusije. Mnoge europske vlade su vjerovale da se mogu zaključivati jednostavni ugovori s Rusijom, ali se pokazalo da je to pakt u kojem je Europa prodala svoju dušu.

Zbog toga je povratak na "uobičajeno poslovanje" nemoguć. Odnosi s kriminalnim režimom se ne mogu normalizovati. Krajnje je vrijeme da Europa postane nezavisna od Rusije – posebno u energetskom sektoru. Poljska već dugo govori o potrebi diverzifikacije isporuke nafte i gasa. Novi pravci isporuke otvaraju nove mogućnosti. Deputinizacija, odnosno prekid odnosa sa diktatorskom mašinom nasilja koju je stvorio Putin, je preduslov za europski suverenitet.

Lekcija 4. Solidarnost je jača od straha

Ovaj rat je već promijenio Europu. Rusija se, napadajući Ukrajinu, nadala da se zapadne zemlje neće probuditi iz geopolitičke kome u koju su zapale godinama unazad, naivno verujući u mit o "kraju historije". Rusija je pogriješila. Htjela je da nas podijeli, a mi smo bili ujedinjeni više nego ikad.

Najveće oružje Kremlja – kao i kod svakog totalitarnog režima – je strah. Moramo se solidarno suprotstaviti ruskim prijetnjama i ucjenama. Pomoć u Ukrajinu već stiže iz svih pravaca svijeta. Hrana, zalihe, oružje. Danas Ukrajini dajemo nadu i šansu za pobjedu.

Pristanak Njemačke da pošalje tenkove Leopard u Ukrajinu - na koji je pristanak apelirala Poljska - od velike je važnosti. Već znamo da će se američki tenkovi Abrams pridružiti tenkovima njemačke proizvodnje. Euroatlantski prevashodni interes prevagnuo je nad hladnim proračunima. NATO se pokazao ne samo kao najmoćniji vojni savez na svijetu, već i kao istinski ujedinjen. Zajedno ćemo pobjediti zlo. Solidarnost je jača od straha.

MN: Lekcija 5. Obnoviti Ukrajinu, ojačati Europu

Pobjeda u borbi protiv Rusije je bliža ne samo zahvaljujući uspjesima ukrajinske vojske, ne samo zato što je ruski medvjed umoran od sankcija. To je zahvaljujući zapadnom svijetu, koji je formirao snažan savez za slobodu. Ali to nije dovoljno da se porazi Rusija u današnjoj borbi. Da bismo dobili rat protiv Rusije, moramo izgraditi potpuno novu sigurnosnu arhitekturu u političkoj i ekonomskoj dimenziji.

Koje cigle ćemo koristiti za izgradnju našeg zajedničkog doma – Europe? Ono što osigurava sigurnost je jedinstvo utemeljeno na zajednici vrijednosti i interesa, konsolidirano snažnim ekonomskim i društvenim vezama. Neće biti moguće prevazići ekonomsku krizu ako ratna vatra bjesni pred europskim vratima.

Dakle, suočeni smo sa dva scenarija za budućnost Europe. Jedna je pobjeda Ukrajine i mir na kontinentu. Drugi je pobjeda Rusije i ekspanzija Putinovog imperijalizma. Ako Ukrajina želi da dobije ovaj rat, moramo razmišljati o promeni paradigme u europskoj politici danas. Ideja zajednice sigurnosti i mira jedini je mogući model razvoja danas.

Tačno godinu dana nakon izbijanja rata, imamo jedan zajednički, ujedinjeni cilj: obnoviti Ukrajinu, ojačati Europu.

Tekst objavljen zajedno sa poljskim mjesečnikom "Wszystko co Najważniejsze" („Sve što je najvažnije”) u povijesnom projektu sa Institutom za nacionalno sjećanje i Poljskom nacionalnom fondacijom.