Ranjiva Ukrajina, ratnohuškačka Rusija i narcisoidni Donald Trump: ostaju najveći izazovi za Europsku uniju i u narednoj godini. Postoje i unutarnji problemi kao što su usporeno gospodarstvo, visoka razina duga i ograničena sposobnost djelovanja u dvije najveće države-članice, Njemačkoj i Francuskoj. Izgledi, dakle, nisu ružičasti, analizira DW.

Što je sljedeće za preuređeni tim u Bruxellesu? Predsjednik Vijeća EU Antonio Costa i predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas na dužnosti su od 1. prosinca. Ursula von der Leyen je ostala, ali je i njena Europska komisija potpuno reorganizirana.

Novi tim predstavlja barem priliku, kaže Steven Everts iz Europskog instituta za sigurnosne studije u Parizu: „Ovo je trenutak u kojem možemo preispitati, prilagoditi i oživjeti vanjsku politiku Europske unije.“

1. Pomoć za Ukrajinu
Financijska i vojna pomoć Ukrajini koja je na udaru Rusije, na vrhu je liste hitnih zadataka. Europska unija će svakog mjeseca sljedeće godine prebacivati po milijardu i pol eura iz svog proračuna u državnu blagajnu u Kijevu.

Osim toga, tu je i pozajmica od 50 milijardi eura grupe G7 Ukrajini, koja će biti servisirana profitom od zamrznute ruske imovine. A tu su i velike količine streljiva i naoružanja koje će morati financirati države EU-a kako bi pomogle Ukrajini, kandidatu za članstvo u Uniji.

Račun bi mogao postati puno veći ako novi američki predsjednik Donald Trump ispuni svoje prijetnjei smanji ili potpuno obustavi dosadašnju velikodušnu pomoć SAD-a Ukrajini. Do danas su Sjedinjene Države financirale gotovo polovinu pomoći Ukrajini.

Diplomati EU prenose da se u Bruxellesu intenzivno spekulira o tome koliko bi novca moglo nedostajati. Nitko ne zna šta će se točno dogoditi tijekom 2025. „Sačekat ćemo i vidjeti. Nismo baš spremni za Trumpa“, kaže jedan diplomat EU.

2. Naoružavanje
Osim Ukrajine, Europska unija će se 2025. fokusirati i na vlastitu obranu od Rusije. Po prvi put je imenovan povjerenik EU za novo odjeljenje – obrane i svemira. Andrius Kubilius ne bi trebao formirati europsku vojsku, ali bi trebao bolje koordinirati politiku naoružanja i nabave članica EU. Proračuni su u mnogim državama-članicama  premali da bi one brzo nabavile novo oružje ili regrutirale više vojnika.

Pritisak bi mogao porasti ako američki predsjednik Donald Trump odluči smanjiti izdvajanja za obranu Europe i počne zahtijevati više doprinosa od samih Europljana. Odakle će doći te milijarde za vojsku, misterij je za mnoge političare EU.

Samo u Njemačkoj, proračunu za obranu srednjoročno nedostaje 230 milijardi eura, procjenjuje institut za ekonomska istraživanja IFO iz Münchena. Italiji nedostaje 120, Španjolskoj 80 milijardi.

Novi njemački ministar financija Jörg Kukies (SPD) odmah je zaustavio ideju nekih država da financiraju izdvajanja za vojsku kroz dodatni zajednički dug EU.

3. Upravljati dugovima
A onda prije svega tu su – dugovi! U 2025. godini ne samo da se moraju financirati nova izdvajanja za vojsku, nego i ulaganja u klimatski povoljno restrukturiranje gospodarstva, za podršku gospodarstvu i za obnovu u Gazi, Libanonu i Siriji.

U dramatičnom izvještaju o konkurentnosti gospodarstva EU-a, bivši predsjednik Europske centralne banke Mario Draghi navodi da su investicijske potrebe800 milijardi eura. On preporučuje zajedničko zaduživanje za početna financiranja (subvencije) kako bi se privukli privatni investitori.

Francuska i Italija već se suočavaju s procedurama koje je Europska unija pokrenula zbog njihovog prekomjernog deficita. Uskoro bi im se mogla pridružiti i Španjolska.

Iako je Njemačka i dalje ispod granice duga koji propisuje EU, ta zemlja, zbog izvanrednih izbora, nije u potpunosti sposobna djelovati kada je riječ o fiskalnoj politici. Novi ministar financija neće predstaviti savezni proračun za 2025. sve do srpnja ili rujna.

Pregovori o novom financijskom okviru EU bit će odgođeni zbog formiranja nove njemačke vlade.

4. Spriječiti trgovinski rat
Što se trgovinske politike tiče, 2025. će vjerojatno biti prilično teška godina. S Kinom se sprema trgovinski rat oko električnih automobila. Može doći i do dramatičnog sukoba sa SAD-om oko kaznenih tarifa koje Donald Trump želi uvesti Europi, Kini, Meksiku i Kanadi. Povjerenik EU-a za gospodarska pitanja Valdis Dombrovskis želi jasno dati na znanje savjetnicima novog predsjednika SAD-a da sami sebi štete tim tarifama.

„Trgovinski rat nikome ne pomaže. Morate predstaviti brojke Trumpu. Fragmentacija svjetske trgovine nikome ne koristi. Carine bi uništile sedam posto globalne ekonomske proizvodnje. To bi bilo kao tridesetih godina prošlog stoljeća, kada je izolacionizam bio vrlo moderan“, rekao je Dombrovskis, misleći pritom i na globalnu ekonomsku krizu tih godina i na uspon nacionalsocijalizma u Njemačkoj.

Trgovinski sporazum koji je upravo potpisan sa Mercosur-grupom u Južnoj Americi pruža malo nade, osim toga zemlje-članice EU-a tbi tja dogovor tek trebale prihvatiti sljedeće godine.

5. Održati jedinstvo
Stručnjak za EU Janis Emmanouilidis iz trusta mozgova Centar za europsku politiku (EPC) na novu godinu gleda s malo optimizma. „Europska unija je uvijek bila jamac za kompromise. Izgubila je tu sposobnost“, rekao je Emmanouilidis na jednom skupu u Bruxellesu početkom prosinca. On je pritom mislio na vanjskopolitičke i vojne izazove, na ono što za što se u Njemačkoj koristi izraz „prekretnica“ (Zeitenwende) koji je početkom 2022. upotrijebio kancelar Scholz.

„Europska unija više nije odgovor na mnoge stvari. Politika je postala više nacionalistička. Mnogi ljudi, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana koje se žele pridružiti, izgubili su nadu da će EU u jednom trenutku zaista ispuniti svoja obećanja“, kaže Emmanouilidis.

Francuska i Njemačka bi sada bile potrebne kao vodeće sile u EU, ali Francuska je slaba zbog krize vlade, a Njemačka je, zbog izvanrednih izbora u veljači, u mogućnosti djelovati samo u ograničenoj mjeri.

Manjinska vlada u Španjolskoj također bi mogla propasti zbog proračuna. Italiju vodi krajnje desničarska vlada. Belgija i Austrija imaju samo tehničke, dakle privremene vlade. Situacija u Rumunjskoj je zbunjujuća. EU-skeptici na vlasti su u Nizozemskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.

Viktor Orban, mađarski premijer, kaže za sebe da je tijekom svog predsjedavanja EU-om postigao da, kroz približavanje Rusiji, mir u Ukrajini postane vjerojatniji. I raduje se što će u Bijelu kuću ući njegova srodna duša, Donald Trump.

Sljedeća, 2025. godina, za Europsku uniju će, dakle, biti burna. Ali i vrlo zanimljiva.