Nakon što je grupa europarlamentaraca iz četiri političke skupine tražila od EU sankcije Dodiku, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je rekao da "ako netko iz Hrvatske bude glasao za sankcije je za njega izdajnik".

Nakon što je američka administracija proširila sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku zbog umiješanosti u korupciju i podrivanja temelja države BiH, o ovome se intenzivno raspravlja i među članicama EU-a.

Inicijativa eurozastupnika

Kad je članica EU-a Hrvatska u pitanju tu se pojavila jedna dilema. 

"Ako netko iz Hrvatske bude glasao za te sankcije, on je za mene izdajnik. Onda ću ja predstavljati Hrvatsku u Europskom vijeću. Dodik nije etnonacionalist, nije šovinist, ne širi etničku mržnju", priopćio je sredinom tjedna hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Bila je to još jedna izjava koja je sablaznila mnoge članice EU-a, hrvatsku vladu premijera Andreja Plenkovića, ali i dio bosanskohercegovačke javnosti.

Dok se jedni zgražaju, drugi hrvatskog predsjednika slave i glorificiraju. U prvom redu srbijanska javnost, a sada snažnu podršku ima i od Rusije, ali i desnog spektra u Hrvatskoj i brojnih Hrvata u BiH.

Milanovićevo ozbiljno upozorenje kako će "anatemizirati" sve koji podrže sankcije Dodiku uslijedilo je samo dan nakon što je grupa europarlamentaraca iz četiri političke skupine, među njima i eurozastupnik Tonino Picula (SDP), odlučno osudila postupke srpskog člana Predsjedništva BiH, pozivajući na promjenu "strategije popuštanja” EU-a prema Miloradu Dodiku, ali i pozivajući Vijeće EU-a da slijedi primjer SAD-a.

Pismo su potpisali europarlamentarci Tineke Strik (Zeleni/EFA, izvjestiteljica u sjeni za BiH), Michael Gahler (EPP, koordinator za vanjske poslove), Hilde Vautmans (Renew, koordinatorica vanjskih poslova), Reinhard Bütikofer (Zeleni/EFA, koordinator za vanjske poslove), Dietmar Köster (S&D, izvjestitelj u sjeni za BiH), Klemen Grošelj (Obnovimo Europu, izvjestitelj u sjeni za BiH), Romeo Franz (Zeleni/EFA, predsjedavajući izaslanstva za BiH), ali i hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, (SDP, koordinator za vanjske poslove).

Uvijek na pravoj strani povijesti

Na upit DW-a da prokomentira izjavu predsjednika Milanovića da su oni, koji u EU budu glasali za sankcije Dodiku „izdajnici", europarlamentarac Tonino Picula je rekao kako se nema vremena baviti takvim besmislicama.

-Spremam se na put u Ukrajinu kao dio delegacije Europskog Parlamenta. Posjetit ću ne samo Kijev nego i Mariupol, luku na samoj crti razgraničenja. Dakle, osjetljiva misija u vrijeme ozbiljne krize. Zato se nemam vremena baviti besmislenim optužbama. Kada se radi o BiH, uvijek sam bio na pravoj strani povijesti. Tako će i ostati, poručio je eurozastupnik Picula u izjavi za DW.

Tonino Picula je u svom Klubu socijaldemokrata u EP ponovno izabran za koordinatora za vanjsku politiku, a Milanović je bivši predsjednik SDP-a Hrvatske, stranke koja je snažno podržala njegovu kandidaturu i izbor za predsjednika države.

Nastavit ćemo prozivati Milanovića

Na pitanje zašto srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ima toliku podršku u hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, prof. dr. sc. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta IFIMES sa sjedištem u Ljubljani, a čije je područje istraživanja i rada Bliski istok i sjeverna Afrika i Balkan-Jugoistočna Europa, ima svoje teze.

-Strategija Dragana Čovića i Milorada Dodika je identična ruskoj. Milanović je tom izjavom to samo potvrdio. Napravljeni su problemi u BiH i sada nam Milanović kaže da sve, osim ponuđenog od strane Čovića i Dodika, vodi raspadu Bosne i Hercegovine. Maksimalistički zahtjevi Rusije prema NATO-u i maksimalistički zahtjevi da se BiH podjeli na tri ili dvije države - to je trenutno strategija igrača okupljenih oko Rusije, od Viktora Orbana do Dodika i Čovića, a u biti se pokušava upravo takvim 'puzajućim' maksimalističkim zahtjevima pripremiti teren za daljnje akcije. Nadaju se da će od SAD-a i EU-a dobiti privremene ustupke i onda će nakon toga opet nastaviti s izazivanjem kriza i postavljanjem novih maksimalističkih zahtjeva, komentira direktor IFIMES-a.

Bećirović zaključuje da je konačan cilj podijeliti BiH te prisiliti Bakira Izetbegovića, inače predsjednika najjače bošnjačke stranke u BiH, da prihvati njihove zahtjeve.

Čudna ideja rješenja za BiH: Suradnja s Dodikom

Povjesničar i publicist iz Mostara, a koji živi i radi u Splitu, prof.dr. Dragan Markovina, kaže da ga ne začuđuju izjave hrvatskog predsjednika.

-Da ga je doista briga za ljude, a ne za potencijalnu teritorijalnu jedinicu u BiH, onda ne bi tako olako otpisivao Republiku Srpsku kao 'corpus separatum', niti bi smatrao da je činjenica masovnog egzodusa Hrvata iz Posavine i njihov eventualni povratak tamo ili u Banja Luku nešto o čemu ne treba razgovarati. Uz sve to, njega BiH u biti i ne zanima, što dokazuje time da vrlo kompleksne stvari objašnjava parolama. Istina je da mu je to i inače običaj. Stoga ta izjava nije začuđujuća, kaže Markovina za DW.

No, ono što ga začuđuje je: "Ideja da je moguće riješiti probleme koji postoje u Federaciji suradnjom s Dodikom koji otvoreno zaziva raspad zemlje i aktivno radi na tome do krajnosti iznervirati ljude u Sarajevu".

Markovina podsjeća i na činjenicu da Bosna i Hercegovina ima velikih problema i nema nužan, unutarnji dogovor o budućnosti zemlje, ali i da je to jedna suverena zemlja kao što su Hrvatska i Srbija.

-Njenim političkim liderima ne treba netko iz susjedstva da bi mislio umjesto njih. Svaki put kad je bilo tako nije završilo dobro, zaključuje Markovina.

Hrvatski SDP-ovci u EU su podržali konstitutivnost naroda

Podsjetimo da je u lipnju prošle godine Europski parlament usvojio Rezoluciju o BiH u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, dok su odbijeni amandmani 'pučana', za koje su glasali hrvatski zastupnici neovisno o stranačkom klubu, kojima bi se u tekst rezolucije ubacila prava konstitutivnih naroda.

Tada su i hrvatski SDP-ovi europarlamentarci Picula, Predrag Fred Matić, Biljana Borzan i Romana Jerković podržali amandmane na izvješće kojima se željelo navesti spominjanje konstitutivnih naroda, no nitko drugi iz njihova kluba S&D-a nije to podržao, nego su se svrstali uz 'zelene' koji su bili izričito protiv. Ovakvo glasanj pokazuje Piculinu političku dosljednost.

-Nije pretjerano zaključiti kako je BiH danas neka vrsta asimetrične konfederacije u kojoj hrvatski narod ima pravo tražiti novu generaciju političko-pravnih rješenja za zaštitu svog položaja kao konstitutivni čimbenik. Hrvati u svakom slučaju jesu i trebaju ostati konstitutivni narod u BiH i svaka reforma izbornog zakona to će morati uzeti u obzir. Pogotovo pri biranju političkih predstavnika i poštujući odluke vlastitog Ustavnog suda. Pitanje dalekosežnije političke budućnosti Hrvata u BiH ovisit će ne samo o reformiranom izbornom sustavu nego i budućim izbornim izjašnjavanjima. Hrvati se ne smiju više olako dovoditi u ovisnički odnos naspram bilo koje političke opcije, bez obzira koliko se predstavljala kao ekskluzivni zaštitnik njihovih interesa, kazao je Picula prošle godine za portal Dnevnik.ba.

On je kazao kako ne vidi mogućnost brisanja konstitutivnih naroda iz Ustava BiH, niti posljedično pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet jer bi "to označilo kraj BiH kakvu poznajemo, baš kao i pokušaj izdvajanja nekog entiteta iz državne cjeline".

I tada je kritizirao ponašanje Dodika koji, navodi, ima kontinuiranu podršku svojih vanjskih sponzora.

-Smatram da je loše što se i hrvatska politika u BiH previše oslanja na Dodikov programirani pseudoavanturizam. Uz otvorenu podršku Putinove Rusije, u politiku afirmiranja Dodika uključio se i Viktor Orban. Tako mađarski premijer, nimalo neočekivano, učinkovito narušava moguće čvršće pozicioniranje EU u aktualnoj krizi u BiH. Tu je i, naravno, problematična uloga srbijanskog predsjednika Vučića, koji aktivno destabilizirajuće djeluje u regiji maskirajući svoje prave namjere različitim regionalnim inicijativama, dodaje.

Takva konstelacija snaga zakonito jača, ističe Picula, i potiče unitaristički blok u BiH koji iza krinke borbe za građansku državu promovira političke i materijalne interese jednog dijela bošnjačke elite te da postojeći model ustrojstva BiH, kad se uzme u obzir njegova sada već kronična nefunkcionalnost, otvara dovoljno prostora unitarizmu kao i njegovom pandanu secesionizmu.