Građani Bosne i Hercegovine godinama plaćaju najskuplje lijekove u regiji u odnosu na životni standard. Glavni razlozi su neuređena zakonska regulativa i jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto. Inicijative za smanjenje ili ukidanje stope PDV-a na lijekove, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine još nije podržao. Promet lijekova u BiH u 2023. godini iznosio je 961 milijun maraka i raste iz godinu u godinu, a tržištem dominiraju strani proizvođači, objavio je BHRT.

Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice "Iskre". Oboljele od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 maraka da bi preživjele.

"Ako su u pitanju inovativni lijekovi to je i do 10.000 maraka. Pacijenti se zadužuju, dižu kredite, prodaju imovinu da bi osigurali sebi terapiju tko ima šta da proda. Ako nema čeka se, pacijenti umiru i ne dočekaju da dođu na listu", ističe Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka "Iskra".

U Agencija za lijekove BiH kažu da bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smnajio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno.

"Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okruženje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Srbija ima daleko niže cijene. Mi kad izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova je jeftinija nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati i da imamo lijekova na tržištu", navodi Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.

Farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji i da oni imaju i veće, ali stepenaste marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove.

"Marže u BiH nisu jedinstvene, već su različite po entitetima. U RS je maksimalna marža 18 posto kada govorimo o lijekovima koji se kupuju za novac, u Federaciji BiH 25 posto, s tim što se mora znati da je marža osnovni izvor prihoda apoteke", kaže Zahida Binkaj iz Komore magistara farmacije Federacije BiH.

Novinar Uroš Vukić koji je istraživao tržište lijekova smatra da za izračunavanje cijene lijekova u BiH, umjesto Slovenije, Agencija za lijekove treba koristiti druge referentne zemlje sa sličnim nivom dohotka kao u BiH, kao što su Sjeverna Makedonija ili Bugarska.

"Osnovni dokument koji definira cijenu lijekova u BiH je Pravilnik o cijenama koji BiH jedina u Europi nije imala do 2017. godine. To je bila posljedica isključivo lobiranja farmaceutske industrije i sada kada su ga usvojili naviše pogoduje veletrgovcima lijekova u odnosu na zemlje regije", ističe Vukić.

Za razliku od BiH, zemlje u okruženju imaju opću i posebnu poreznu stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Porezna stopa za lijekove u Bosni i Hercegovini je najveća u regiji, čak tri puta veća od Hrvatske i Makedonije.