Političari uživaju, građanima ostaju silni problemi 

Lideri država članica Europske unije dali su u Bruxellesu odobrenje Bosni i Hercegovini za otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji. Odluku su donijeli na temelju preporuke Europske komisije, koja je prošlog tjedna objavila izvještaj u kojemu je zaključila da BiH u dovoljnoj mjeri ispunjava uvjete za početak dugog puta prema članstvu.

Na sastanku u prosincu 2023. čelnici zemalja EU-a dali su zeleno svjetlo otvaranju pregovora o pristupanju s Ukrajinom i Moldavijom, nakon što su te države poduzele važne korake utvrđene u izvještaju Europske komisije o proširenju od 8. studenog 2023.

Propali fiskalni zakoni?

Čelnici su tada također izrazili spremnost za otvaranje pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom kada se u potrebnoj mjeri ispune kriteriji za članstvo. Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za članstvo u veljači 2016, a status kandidatkinje dodijeljen je u prosincu 2022.

- Velika je ovo stvar, prije svega, za sve naše građane. Neću kriti koliko sam ponosan i zahvalan svim partnerima za sve što smo postigli u ovako kratkom periodu. Zahvalan sam svakoj zastupnici i zastupniku iz većine, ali i opozicije koji su svojim glasom podržali ispunjavanje naših obaveza. Ovo je rezultat zajedničkog rada i truda, kako po pitanju usvajanja zakona tako i lobiranja, ali i zalaganja brojnih prijatelja Bosne i Hercegovine, diplomata država članica EU. Njima, diplomatama, dokazanim prijateljima Bosne i Hercegovine posebno se zahvaljujem na ustrajnoj i nepokolebljivoj podršci. Pred nama je težak zadatak u kojem sa koalicionim partnerima trebamo dogovoriti zakone i reforme oko kojih ne postoji suglasnosti i koje su bile uzrok višegodišnjih opstrukcija. Nadam se da će i ovaj poticaj od EU dodatno relaksirati naše odnose i omogućiti brže usvajanje zakona prema evropskim demokratskim standardima. Za prvu godinu dana smo uspjeli usvojiti zakone oko kojih su se godinama prelamala koplja. Pokazali smo da upornim razgovorom možemo savladati i najteže prepreke. Tako ćemo i nastaviti, naveo je premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić.

On je jedan u moru političkih predstavnika koji su se pohvalili vijestima iz Brisela, dok nažalost stanje u zemlji uslijed poskupljenja postaje sve teže za 'malog' čovjeka.

Nikšić je prije pet mjeseci otkrio i kako se priprema set fiskalnih zakona koji bi trebali olakšati poslovanje privrednim subjektima, ali istovremeno omogućiti i viši standard za radnike, međutim zasad – samo čekanje.

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admir Čavalić smatra da je upravo sada pravo vrijeme za fiskalne reforme, uputivši inicijativu kojom traži od Vlade da u iduća tri mjeseca pripremi nacrte zakona o doprinosima i o porezu na dohodak.

Tvrdi i kako trenutni izgovori Vlade pokazuju da se zapravo odustalo od fiskalnih reformi u ovoj godini.

- Očekujemo viši rast u odnosu na prošlu godinu shodno prognozama MMF-a. Ovaj rast je u rasponu standardnog rasta naše ekonomije i garantuje rast javnih prihoda. Pritom inflacija pada na tri posto što smanjuje teret na rashodovnoj strani budžeta, naveo je.

Ukoliko se desi značajnija recesija, prateći stanje u Njemačkoj, dodaje da onda imamo situaciju koja zahtijeva rast potrošnje i vraćanje optimizma.

- Recesija podrazumijeva i povećanje inicijativa za sivu ekonomiju, tako da je to idealna prilika da kroz fiskalne reforme osiguramo fiskalnu disciplinu i inkluzivnost sistema. Eventualna kriza je šansa, ističe.

Sanjamo rast plaća

Ostaju očekivanja radnika i poduzetnika da će se omogućiti rast plata.

- O tome se uveliko priča u okviru biznis krugova. To je izuzetan pritisak koji prijeti daljem kolapsu naše privrede, prije svega kroz odlazak radne snage. Preko Odbora za Ekonomsku i financijsku politiku kojim predsjedavamo ćemo izvršiti dodatni pritisak u narednom periodu. Od ove priče se ne smije odustati i to bi prije svega trebali razumjeti nosioci federalne vlasti - ako se ne urade fiskalne reforme, onda će Vlada FBiH samo ostati upamćena po zaduživanju zarad tekuće potrošnje, problemima u energetskom sektoru i totalnoj pasivnosti po pitanju novih zakona, zaključio je Čavalić.

MMF prije par dana izrazio spremnost za podršku entitetima, ali prije svega kroz implementaciju strukturnih reformi.  Profesor Anto Domazet smatra da je na putu zemlje do Europske unije potrebno potrebno osigurati ravnotežu između ekonomskih i političkih reformi. Naglasio je kako imamo nepovoljan moment za reforme, radikalne kao što je fiskalna reforma.

- Ovo je vrijeme niskog ekonomskog rasta, ovo je hod po ivici recesije i to po definiciji nije vrijeme za poduzimanje velikih ekonomskih reformi. Vrijeme blagodati, vrijeme visokog ekonomskog rasta je vrijeme je kada se ovakve mjere poduzimaju, pojasnio je Domazet.

Fiskalnu reformu, kazao je, potrebno je, u ovakvim nepovoljnim okolnostima, ipak, na što senzibilniji način i s maksimalnom mogućom opreznošću provesti u djelo.

- Vlada FBiH je napravila jedan ustupak privredi time što je za šest mjeseci dala priliku da se do iznosa od 2.520 KM izvrše isplate bez plaćanja odgovarajućih obaveza, ali je pitanje šta po isteku toga. Kako dalje postupati jer očigledno da mi u ovoj godini ne možemo očekivati da ove reforme budu izvedene. Za mene je i pitanje da li je 28,5 posto optimum na koji se svodi opterećenje za doprinose kada je u velikom dijelu dosadašnjih rasprava bilo govora o 32,5, 31,5 posto. Bolje je u više koraka napraviti reforme nego odjednom radikalno povećavati stope smanjenja i time dovoditi u pitanje, s još većom sumnjom u ostvarenje nivoa javnih prihoda za penzijski sistem, za zdravstvo, za osiguranje od nezaposlenosti, kazao je.

Potrebno je što prije otvoriti javnu raspravu o ovim pitanjima, smatra.

- Toliko je naelektrizirana atmosfera, velika su očekivanja i to nije dobro, treba paralelno sa procesom online fiskalizacije istupiti s tekstovima novih zakona i s mjerama koje se predlažu kako bi se u jednoj demokratskoj raspravi zaista ovo pitanje na najbolji način uredilo, zaključio je Domazet.

N. K.