Prve isplate iz Plana rasta Europske unije, po svemu sudeći, neće biti obavljene u prvom dijelu ove godine. Prema obrazloženju iz press ureda Europske komisije (EK) proizlazi da do isplata neće doći prije sredine ove godine. 

- Europska komisija upravo finalizira proceduralne korake koji bi trebali omogućiti da se puštanje predfinanciranja obavi što je prije moguće 2025. godine. Prve redovita isplate se očekuje između drugog i trećeg tromjesečja 2025., nakon ispunjenja odgovarajućih uvjeta, stoji u pisanom odgovoru iz te institucije, javlja Radio Slobodna Europa. Najviši dužnosnici EU-a prethodno su prve isplate najavljivali do isteka 2024 godine. Naime, kako su pojasnili dužnosnici upućeni u postupak, razlog za kašnjenja nije nedostatak volje od strane EK-a, već kašnjenje zemalja korisnika iz regije u ispunjavanju unutarnjih procedura. 

Novac kasni zbog kašnjenja u procedurama 

Kako objašnjavaju upućeni dužnosnici, problem leži u zemljama regije koje trebaju s EU-om postići sporazum o zajmu, jer su neka financijska sredstva u formi zajmova, a druga u obliku bespovratnih sredstava. A takvi sporazumi imaju narav međunarodnih ugovora te ih, stoga, moraju ratificirati skupštine dotičnih zemalja. 

- Izgleda da je ovaj put EU spremnija izvršiti plaćanja iz ovog paketa no što su zemlje u regiji spremne primiti ih, rekao je jedan briselski izvor za Radio Slobodna Europa (RSE). Iz Europske komisije nema preciznog objašnjenja u kojoj fazi je svaka zemlja regije u pogledu ispunjenja obveza nužnih za početak isplata. 

BiH ponovno iznimka - jedina nije dostavila Reformsku agendu 

- Da bi pokrenule reforme, zemlje mogu zatražiti do 7 posto predfinanciranja od ukupnog iznosa predviđenog ovim instrumentom (od početnog indikativnog iznosa financiranja dostupnog za svakog korisnika). To je zatražilo svih pet korisnika s odobrenim Reformskim agendama, izuzev Bosne i Hercegovine, koja ga još nije dostavila, navodi se u odgovoru iz Europske komisije. Da bi se kvalificirale dobiti financijsku pomoć iz Plana rasta, svaka zemlja regije je bila obvezana izraditi reformsku agendu koje je, potom, odobrila EK. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja nema odobrenu agendu jer je službeno Sarajevo Bruxellesu dostavilo nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterije EK-a. Prve tranše će iznositi 7 posto od cjelokupne sume dodijeljene za svaku zemlju. Ta isplata će biti u obliku tzv. predfinanciranja. Kada je u pitanju BiH, zemlja će, kada izradi cjelokupnu reformsku agendu, imati na raspolaganju 1,85 milijardi eura, a 76 milijuna kao predfinanciranje. 

Financijska pomoć nije bezuvjetna 

EU želi da što prije budu izvršene prve uplate iz Plana i da počne realizacija projekata koji će se kroz njega financirati, ali istodobno podsjeća i na uvjete koji moraju biti ispunjeni tijekom cijelog procesa realizacije projekta. Ti se uvjeti odnose na vladavinu prava, financijsku kontrolu, adekvatnu reviziju po europskim standardima. Među zahtjevima EU-a prema zemljama regije je i njihovo prilagođavanje vizne politike s onom EU-a. 

Plan rasta je, inače, najambiciozniji financijski paket EU-a za Zapadni Balkan. Radi se o paketu vrijednom 6 milijardi eura, koje će biti raspodijeljen u razdoblju 2024.-2027. u obliku grantova i kredita s vrlo povoljnim kamatama. Cilj paketa je udvostručiti obim ekonomija zemalja regije u narednih deset godina. Plan ima za cilj i promicanje regionalne suradnje, razvoj zajedničkog tržišta u regiji koje bi se postepeno integriralo u zajedničko tržište EU-a. Od kada je Plan predstavljen, zemljama regije je jasno dano do znanja da će, ne budu li reforme provede nakon godinu ili dvije, sredstva biti preraspoređena drugim zemljama. U slučaju zlouporabe sredstava, Europska komisija ima pravo tražiti povrat novca.