Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto je zajedničku sjednicu sa Vladom Republike Hrvatske koja je održana danas u Zagrebu ocijenila veoma konstruktivnom, a doneseno je niz zaključaka čijom realizacijom će se unaprijediti odnosi dvije države.

Krišto je na konferenciji za medije nakon sjednice kazala da je cilj zajedničke sjednice jačanje prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa, a dnevnim redom sjednice izražena je namjera i volja u rješavanju svih otvorenih pitanja, jačanja partnerstva i uzajamnog poštovanja i povjerenja.

- Osnažili smo i afirmirali evropski put BiH, jačanje saradnje u evropskom duhu i pospješili gospodarsku, energetsku i drugu saradnju – kazala je Krišto.

Shodno tome, dodala je, razgovarali su o raznim oblastima koje se odnose na pomoć BiH u procesu pristupanja EU, infrastrukturnim projektima, graničnoj i regionalnoj saradnji, saradnji u oblasti finansija, vanjske politike, obrazovanja, i drugim temama koje su od zajedničkog interesa BiH i Hrvatske.

- Bit će intenzivirana saradnja u smislu podrške Hrvatske Bosni i Hercegovini, koja ima znanja i iskustva u procesu evropskih integracija i to će zasigurno olakšati ispunjavanje svih uvjeta koje je Evropska komisija stavila pred BiH, a to je 14 ključnih prioriteta, odnosno ispunjavanju uvjeta "8+1" – rekla je Krišto.

Također, data je značajna podrška infrastrukturnim projekatima i sporazumima, kao što je Sporazum o rekonstrukciji mosta Brčko-Gunja, a data je i inicijativa za zaključivanje novog sporazuma o saradnji na projektu izgradnje novih mostova preko rijeke Save.

Podrška je data i projektima rekonstrukcije postojećih cesta i izgradnji novih brzih cesta, kao što je Široki-Grude, Jajce-Bihać-Kladuša, Banja Luka-Livno–Split, itd.

Na sjednici je predočena i inicijativa za uspostavu željezničkog saobraćaja na relaciji Zagreb-Sarajevo-Čapljina-Ploče.

Krišto je izvijestila i da je data snažna podrška projektu izgradnje plinovoda južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske, te je upućen poziv nadležnim institucijama u BiH da donesu potrebnu zakonodavnu legislativu kako bi ubrzali aktivnosti na realizaciji tog vrlo značajnog projekta za BiH i Hrvatsku.

Također je podržano i tehničko uvezivanje sistema naplate cestarine, što će, kako je istakla, učiniti mreže autocesta učinkovitijim i smanjit će vrijeme čekanja na naplatu i povećati razinu usluga za sve korisnike na autocestama.

U okviru saradnje na području graničnih prijelaza, na sjednici je pružena podrška početku pregovora i sklapanju novog ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima kojim bi bili obuhvaćeni novoizgrađeni granični prijelazi, ali i da se prekategoriziraju drugi, koji su bili povremeni ili određene kategorije, kao što je Svilaj, Izačić, Kamensko.

Raspravljali su, navela je Krišto, i o drugim otvorenim pitanjima kao što je problematika izgradnje zbrinjavanja radio-aktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, Trgovska gora te sukcesiji bivše Jugoslavije, projektu „Gornji horizont“.

- To govori u prilog tome da smo i kod ovih otvorenih pitanja spremni uložiti zajedničke napore i iznaći adekvatno rješenje u duhu prijateljskih odnosa koje je prihvaltjivo za obje države – naglasila je Krišto.

Kada je riječ o izmjenama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini Krišto je kazala da to nije bilo na dnevnom redu.
- Tu točku nismo imali definiranu, to je stvar institucija Bosne i Hercegovine, ali želim naglasiti da je to pitanje koje je opterećuje odnose pa i rad institucija BiH pa i na koncu njen BiH put. I dalje imamo činjenicu da netko drugi bira Hrvatima predstavnika, te smo na početku sjednice kazali neko svoje viđenje, da su to pitanja koja BiH treba riješiti -  izjavila je Borjana Krišto.

Zaključila je da će zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine rezultirati pozitivnim iskorakom u bilateralnim odnosima dvije države, te da će svako u okviru svojih resora i u skladu s nadležnostima, pokušati nastaviti realizirati projekte i pitanja o kojima je razgovarano u duhu prijateljskih odnosa.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković kazao je da su Hrvatska i Bosna i Hercegovina u prošloj godini dosegle razmjenu u iznosu od četiri milijarde eura, što je za 50 posto više nego 2021. godine i što svjedoči intenzivnim ekonomskim odnosima dviju zemalja.

To je kazao na pres-konferenciji nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske koja je održana danas u Zagrebu.

Plenković je najavio da će naredne godine Hrvatska biti zemlja partner na Gospodarskom sajmu u Mostaru te da u tom duhu unapređuju sve moguće infrastrukturne projekte koji će bolje povezati Hrvatsku i BiH, od mostova do cesta i boljih graničnih prijelaza.  

Naglasio je da su danas na zajedničkoj sjednici raspravljali o 32 tačke dnevnog reda, da su otvorili niz tema pod tačkom razno, te da su u raspravi učestvovali svi ministri jedne i druge strane.

Istakao je da su strukturirali raspravu u nekoliko cjelina koje se odnose na saradnju u kontekstu pristupanja BiH u EU, evropskih sredstva, vanjskopolitičke saradnje, regionalnih i multilateralnih inicijativa, kao i u obrazovanju diplomatskih službi.

Plenković je dodao da su razgovarali i o okolišu, Trgovskoj gori, projektu Gornji horizonti, ali da su najsadržajnije teme bile infrastrukturni projekti. Teme su se, istakao je, odnosile na upravljanje granicama, civilnu zaštitu, obrazovanje, socijalnu zaštitu, odbranu i finansije.

Saradnja dvaju zemalja, kazao je Plenković, razgranata je i na područjima kulture, medija, poljoprivrede i turizma.   

Tvrdi da je od posebnog značaja projekt južne plinske interkonekcije te da je Hrvatska izgradnjom LNG terminala na Krku dobila strateški regionalni značaj u smislu regionalnog čvorišta.

Na kraju je naveo da su razgovarali i o drugim bitnim temama kao što su sukcesija, izgradnja zračne luke Trebinje, te pitanja koja se tiču imovinsko-pravnih poslova.