Predsjednik vlade Hrvatske i HDZ-a Hrvatske Andrej Plenković u ponedjeljak je, komentirajući neuspješne razgovore o izbornoj reformi u BiH, ponovo pozvao na pronalaženje rješenja kako bi se izbori zakazani za listopad održali te istaknuo da Hrvatska želi pravedan ishod za sva tri naroda.

"Želimo pravedan ishod prema sva tri naroda. Apeliram na sve da se pronađe rješenje da se održe izbori", rekao je Plenković nakon sjednice najviših stranačkih tijela.

Izrazio je uvjerenje da će se tamo, unatoč tome što ovog vikenda nije dogovoreno ništa oko izbornog zakona, osigurati stabilnost.

Apeliram da se malo smanje medijski nastupi oko tog pitanja, te da se pokuša naći rješenje. Nama je u interesu stabilnost jugoistočne Europe, a posebno stabilnost BiH - istaknuo je Plenković.

Dodao je i da će se na njegovu inicijativu u četvrtak na Europskom vijeću održati rasprava o BiH.

Također je podsjetio da su ministri vanjskih poslova i ministri obrane država članica EU-a danas usvojili Strateški kompas, viziju obrambenog razvoja Unije, dokument u kojem se na inzistiranje Hrvatske izričito navodi konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini.

Na kraju svoga obraćanja Plenković je citirao Ustav BiH i što se navodi u vezi sa izborom članova državnog predsjedništva. Međutim, zaključio je da u vrlo jasnoj i preciznoj rečenici izbora stoji da je netko nečiji predstavnik iako tako ne piše.

“Smisao Daytona je da se Srbin bira u RS, a na teritoriji FBiH da se bira Bošnjak i Hrvat . Ako jedan narod bira drugom predstavnika to nije dobro“, ocijenio je Andrej Plenković.

Inače, u član V Ustava Bosne i Hercegovine piše:

– Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, a svaki od njih se neposredno bira sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske.

a) Članove Predsjedništva će neposredno birati svaki entitet (tako da svaki glasač glasa za jedno mjesto u Predsjedništvu) u skladu sa izbornim zakonom koji će usvojiti Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori će se održati u skladu sa Aneksom 3 Općeg okvirnog sporazuma. Upražnjeno mjesto u Predsjedništvu popunit će se iz odgovarajućeg entiteta, u skladu sa zakonom koji će usvojiti Parlamentarna skupština.

b) Mandat članova Predsjedništva izabranih na prvim izborima traje dvije godine; mandat članova izabranih nakon toga trajaće četiri godine. Članovi mogu biti uzastopno birani još jednom i poslije toga ne mogu biti birani sljedeće četiri godine.