Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH je u petak, 30. prosinca 2022., donijelo Odluku o potvrđivanju rezultata posrednih izbora  i dodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH.

Sukladno čl.10.10 Izbornog zakona BiH, Dom naroda Parlamenta FBiH čini 80 izaslanika: 23 iz reda bošnjačkog, 23 iz reda hrvatskog, 23 iz reda srpskog naroda te 11 iz reda Ostalih.

Potvrđeni izaslanici

Izaslanici izabrani u Dom naroda Parlamenta FBiH iz reda bošnjačkog naroda su Azhar Sejarić, Mehmed Mahmić, Emir Dautović, MNehmed Memišević, Dževad Hadžić, Muamer Zukić, Senad Alić, Izen Hajdarević, Damir Šišić, Fahrudin Čolaković, Mirnes Bašić, Amra Babić, Almina Sivić, Nezim Alagić, Aida Obuća, Amir Orlović, Eldin Delić, Irma Memidžan, Haris Zahiragić, Fatima Gavrankapetanović- Smailbegović, Kemal Ademović, Irfan Čengić te Hikmet Hodžić.

 Izaslanici izabrani u Dom naroda Parlamenta FBiH iz reda hrvatskog naroda su Tanja Šantić, Ilija Ilić, Silva Banović, Marina Mujkanović, Ivo Tadić, Berina Fejzić, Anto Bilić, Boris Mrnjavac, Ilija Nakić, Ivo Šimunović, Ivan Odak, Oliver Soldo, Tomislav Martinović, Damir Džeba, Iva Raguž. Milan Ševo, Ivana Zrimšek Šaravanja, Tomislav Mandić, Ivica Pavković, Damir Marjanović, Ivan Ivić, Mladen Šarić i Dragan Konta.

Izaslanici izabrani u Dom naroda Parlamenta FBiH iz reda srpskog naroda su Mladen Lonić, Svetlana Kamenjaš, Slađan Ilić, Žarko Vujović, Mladen Simić, Goran Bulajić, Daliborka Milović, Branka Cvijetić, Ljubinka Atanasijević, Vesna Saradžić, Dragica Suša, Zora Dujmović, Miroslav Mitović, Smiljana Viteškić, Vedrana Vujović, Miomirka Melank, Jelena Pekić, Igor Stojanović, Kristina Petrović, Dragana Damjanović, Duško Radun, Goran Broćeta i Nikola Materić,

Izaslanici izabrani u Dom naroda Parlamenta FBiH iz reda Ostalih su Senita Handukić, Sandra Imširović, Halil Selimbašić, Almir Babajić, Arman Zalihić, Sanela Klarić, Nihad Uk, Albin Zuhrić, Kenan Magoda, Vibor Handžić i Belma Kapo.

Nakon što je SIP BiH potvrdio rezultate posrednih izbora i dodjelilo mandate u Dom naroda Parlamenta FBiH, stekli su se uvjeti za sazivanje konstituirajuće sjednice tog zakonodavnog tijela vlasti, a čija je obveza provesti posredne izbore za izbor izaslanika (5 Bošnjaka i 5 Hrvata) u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz FBiH. Uvjerenja za dodjelu mandata novoizabranim izaslanicima u Dom naroda Parlamenta FBiH će biti pravodobno pripremljena i spremna za uručenje, tako da ni za to tijelo niti za sva ostala ostala tijela vlasti u BiH, ističe SIP, Povjerenstvo nije smetnja za sazivanje konstituirajućih sjednica.

Tri scenarija

Tek sada nakon potvrde ovih izaslanikastekli su se uvjeti da se krene u popunu državnog Doma naroda, ali i za eventualno predlaganje predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. Međutim, s obzirom na određene promjene Izbornog zakona kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt i u skladu s činjenicom da u bošnjačkom klubu federalnog Doma naroda SDA ima većinu, a stranke Osmorke i HDZ imaju ukupnu većinu u Domu naroda i u Zastupničkom domu više je scenarija što će se događati idućih 30 dana.  Mnogi smatraju da će HDZ BiH i stranke Osmorke pokušati zaobići sazivanje Konstituirajuće sjednice u idućih 30 dana što bi im omogućilo da predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH predlože sa po sedam potpisa iz svakog konstitutivnih klubova. Ukoliko takav scenarij uspije biti će u potpunosti zaobiđena moguća blokada formiranja vlasti koju najavljuju iz Stranke demokratske akcije, ali će se cijeli proces usporiti. Na ovaj način bi se formiranje nove vlasti vjerovatno odvuklo možda čak i do samog proljeća. 
Drugi mogući scenarij je da, primjerice. Demokratska fronta na isti način kako je to omogućio SDP BiH 2018. godine omogući strankama Osmorke 11. potpis za kandidata iz bošnjačkog kluba. Na taj način bi bio znatno ubrzan i odblokiran proces vlasti jer bi se biralo između dvije liste, a izabrana bi bila ona koja ukupno bude imala više glasova.
Treća moguća varijanta je da se u dodatna tumačenja vlastitih izmjena uključi sam Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ili eventualno donese nove izmjene Izbornog zakona koji će odblokirati cijeli proces.
Međutim, takav scenarij se vjerovatno neće dogoditi odmah već će političkim akterima biti ostavljeno određeno, ali ne predugo, vrijeme da izađu iz trenutne situacije. Po svemu sudeći, konačni rasplet sage oko formiranja federalne vlasti čekat ćemo još najmanje idućih 30 dana.