Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine u srijedu je na hitnoj sjednici jednoglasno donijela Odluku o potvrđivanju rezultata Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine.
Odluka je donesena za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta FBiH, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, Narodnu skupštinu RS, te skupštine svih županija u Federaciji BiH.
Odbijene sve žalbe
Sastavni dio te odluke je izvještaj o rezultatima glasanja za svaki nivo sa dodijeljenim mandatima i imenima kandidata unutar političkih subjekata.  
Apelacioni odjel Suda BiH je odlučilo po svim žalbama i u svim slučajevima Sud BiH ili je odbio žalbe kao neosnovane ili ih je odbacio. Na osnovu toga su se stekli uvjeti da se donese odluka o potvrđivanju rezultata Općih izbora 2022. godine.
Predsjednik SIP-a BiH Suad Arnautović je kazao da SIP BiH obavještava  sve kandidate koji su osvojili mandate na Općim  izborima 2022. godine, a to je ovom odlukom potvrđeno, a koji su odlučili da odbiju osvojeni mandat, da mogu osobno u sjedištu SIP-a BiH potpisati izjavu o odbijanju mandata ukoliko žele da SIP BiH dodijeli zamjenske mandate prije održavanja konstituirajućih sjednica organa vlasti u kojima su osvojili mandat.
Po njegovim riječima, nakon što su odluke SIP-a BiH postale pravosnažne, SIP BiH je potvrdio i objavio rezultate Općih izbora u BiH održanih 2. listopada 2022. godine.
- Od danas teku svi rokovi u vezi sa uspostavom vlasti propisani ustavima na svim nivoima, napomenuo je Arnautović.

Rokovi počinju teći
Napomenuo je također, da SIP-u BiH predstoji velika aktivnost u vezi s indirektnim izborima, a posebno se to odnosi na domove naroda.  
Na ovaj način završena je cijela priča oko prebrojavanja glasova, a da na kraju nije bilo nikakvih bitnih promjena osim izbora jednog potpredsjednika Republike Srpske u odnosu na one rezultate koji su bili objavljeni prije početka ponovnog brojanja.
Unatoč ovakvim odlukama Suda BiH koje su omogućile Središnjem izbornom povjerenstvu da proglasi rezultate izbora i dodijeli mandate izabranim dužnosnicima iz oporbenih stranaka u Republici Srpskoj se ne žele pomiriti s takvim ishodom. Te stranke najavile su nastavak prosvjeda a jedan je održan sinoć pred zgradom RTRS-a u Banja Luci.
Iako su proglašeni rezultati izbora, izbori u Bosni i Hercegovini ovim nisu završili jer sada predstoji drugi dio izbora koji podrazumijeva posredan izbor izaslanika u entitetske i državni dom naroda kao i predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. Proces je to koji je i dalje u nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva, a zasigurno će u idućim danima izazivati mnoge polemike.
Od trenutka potvrđivanja izbornih rezultata počinju teći rokovi za uspostavu novih tijela vlasti. U roku od 15 dana trebalo bi biti konstituirano novo Predsjedništvo BiH, a u roku od mjesec dana zastupnički domovi parlamenta BiH i Federacije BiH te Narodna skupština RS.
Kada se konstituiraju skupštine županija u Federaciji slijedi druga faza izbornog procesa koja znači delegiranje zastupnika za Dom naroda parlamenta Federacije BiH. Potom će slijediti neizravni izbor predsjednika i dva potpredsjednika tog entiteta.

Dom naroda ključan
Da bi se izabrali izaslanici u Dom naroda FBiH Središnje izborno povjerenstvo BiH trebalo bi donijeti novi raspored biranja izaslanika po županijama.

Nakon toga bi se iz županijskih skupština trebali po zadanom rasporedu izabrati 80 izaslanika (23 Bošnjaka, 23 Hrvata, 23 Srbina i 11 Ostalih) u federalni dom naroda. Nakon tog procesa najmanje po 11 izaslanika u svakom od tri kluba konstitutivnih naroda trebali bi predložiti predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH.

Istovremeno, svaki klub naroda izabrati će po 5 izaslanika u državni dom naroda. U ovom slučaju se Hrvati i Bošnjaci biraju iz Federacije BiH, a Srbi iz Republike Srpske.
Koliko će ovaj proces trajati teško je predvidjeti, no definitivno je jasno da će ovaj dio izbora odlučiti stvarne izborne pobjednike, jer onaj tko bude ovladao nacionalnim klubovima u domovima naroda vrlo će izvjesno biti dio vlasti na federalnoj i državnoj razini. No, prije toga će u tom procesu stranke morati sklopiti različite dogovore i parlamentarne većine u županijskim skupštinama.
Moguće različite kombinacije
Pojedinačno su najviše mandata za Parlament BiH na listopadskim izborima dobile Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, Socijaldemokratska partija (SDP BiH) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH).

Na toj razini otvorene su različite mogućnosti koaliranja s obzirom da dosadašnje oporbene stranke Trojke predvođene SDP-om BiH u Federaciji kao i u RS-u predvođene Partijom demokratskog progresa (PDP) i Srpskom demokratskom strankom (SDS) imaju matematički kapacitet za preuzimanje vlasti na državnoj razini.

Kakav će krajnji ishod u Federaciji BiH biti vjerovatno će ipak odrediti rasplet na županijskim razinama jer će to odlučiti raspored mandata u domu naroda. Zbog toga tek sada počinje ključna bitka: a to je borba za ovladavanje domovima naroda. G. D.