Bivši predsjednik Brazila Jair Bolsonaro optužen je pred sudom kao vođa urote s ciljem rušenja vlade i podrivanja 40-godišnje demokratije u zemlji nakon gubitka izbora 2022. godine, što dodatno otežava njegove šanse za politički povratak.

Optužnica je podignuta nakon dvogodišnje policijske istrage pokreta koji je negirao izborni rezultat, a koji je kulminirao neredima u glavnom gradu početkom 2023. godine, sedmicu nakon što je predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva preuzeo dužnost.

Glavni tužilac Paulo Gonet optužio je krajnje desničarskog političara i njegovog kandidata za potpredsjednika, generala Waltera Bragu Netta, za vođenje "kriminalne organizacije" koja je željela uspostaviti novi poredak u zemlji, uključujući planove za trovanje predsjednika Lule.

Ukupno 34 osobe optužene su za učešće u zavjeri, među kojima su i visoki vojni zvaničnici, uključujući Bolsonaroovog bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost, penzioniranog generala Augusta Helena, te bivšeg komandanta mornarice Almira Garniera Santosa.

Odgovornost za djela štetna po demokratski poredak snosi kriminalna organizacija koju je predvodio Jair Messias Bolsonaro, zasnovana na autoritarnom projektu vlasti, navedeno je u optužnici.

Bolsonaroovi advokati izjavili su u utorak da bivši predsjednik nikada nije podržavao nijedan pokret usmjeren na rušenje brazilskog demokratskog sistema ili institucija koje ga podržavaju.

Analitičari smatraju da je malo vjerovatno da će Bolsonaro biti uhapšen prije suđenja, osim ako sudija Vrhovnog suda Alexandre de Moraes, koji vodi ovaj slučaj, ne procijeni da postoji rizik od njegovog bijega.

Slučaj podsjeća na optužbe s kojima se suočio bivši predsjednik SAD-a Donald Trump, koji je bio optužen za pokušaj poništavanja rezultata izbora 2020. godine. Međutim, to suđenje je odgađano i na kraju odbačeno nakon što je Trump ponovo pobijedio na izborima u SAD-u u novembru prošle godine.

Optužnica protiv Bolsonara došla je samo nekoliko mjeseci nakon što je brazilska savezna policija završila dvogodišnju istragu o njegovoj ulozi u pokretu koji je negirao rezultate izbora, a koji je doveo do nereda u Braziliji početkom 2023. godine.

Mnogi demonstranti su tada priznali da su željeli izazvati haos kako bi opravdali vojni udar, koji su smatrali neizbježnim. Krajem prošle godine, policija je uhapsila pet osumnjičenih zavjerenika koji su planirali atentat na Lulu prije nego što je preuzeo dužnost.

Tužitelji tvrde da je Bolsonaro predvodio zavjeru koja je uključivala planove za trovanje Lule, bivšeg sindikalnog lidera koji je ranije služio dva predsjednička mandata. Lula je tijesno pobijedio Bolsonara na predsjedničkim izborima krajem 2022. godine.

Zavjerenici su željeli potpunu kontrolu nad tri grane vlasti i osmislili centralni ured koji bi organizirao novi poredak koji su namjeravali uspostaviti, stoji u optužnici.

Bolsonaro, bivši vojni kapetan, više puta je negirao kršenje zakona, nazivajući optužbe politički motiviranim progonom.

U međuvremenu, senator Flavio Bolsonaro, sin bivšeg predsjednika, osudio je optužbe u objavi na društvenoj mreži X, nazivajući ih "neustavnom i nemoralnom misijom koja služi interesima sudije Moraesa i predsjednika Lule".

Ovo je prvi put da je Bolsonaro zvanično optužen za krivično djelo, iako se prethodno suočio s više pravnih bitaka zbog svojih postupaka tokom mandata.

Dvije ranije presude brazilskog Federalnog izbornog suda već su ga diskvalificirale iz političke utrke do 2030. godine.

Bolsonaroovi advokati imaju dvije sedmice da odgovore na optužbe, nakon čega će Vrhovni sud odlučiti hoće li prihvatiti optužnicu i potencijalno održati suđenje koje bi moglo biti televizijski prenošeno.

U slučaju osuđujuće presude, Bolsonaro bi mogao dobiti najmanje 12 godina zatvora, piše Fena.