Piše: Dragan Bradvica

Vrlo je važno postojanje međunarodne platforme COVAX programa, iako je on inertan ali bi se do kraja svibnja trebalo isporučiti cjepiva u više od 140 zemalja, među kojima će biti i Bosna i Hercegovina, kazao je Heiko Maas,ministar vanjskih poslova Njemačke.

On je nakon sastanka sa šeficom bh. diplomacije Biserom Turković jasno poručio da nikome nije drago kada dolazi do zakašnjenja pogotovo ako smo stavili milijarde na raspolaganje za prevladavanje krize. Nezaobilazno je bilo i pitanje oko njemačke kandidature ChristianaSchmidta za novog visokog predstavnika u našoj zemlji.

- U razgovorima koje vodimo imamo podršku za Schmidta, i vjerujem da tamo gdje nismo dobili suglasnost ćemo je imati jer nije riječ o njegovoj ličnosti, nego je pitanje treba li taj ured postojati. Na osnovu svega što smo danas čuli smatramo kako je svrsishodno da OHR postoji, rekao je Maas.

Dodao je kako kandidaturom Schmidta žele poslati poruku kako će ostati angažirani u BiH.

Nabavka cjepiva i reforme

Nadalje, naglašava kako od zemalja zapadnog Balkana očekuju rad na reformskoj agendi.

- Želimo podržati zemlje zapadnog Balkana na tom putu, ali provedba reformi se može dogoditi samo na lokalnoj razini, napomenuo je Maas.

Turković je na zajedničkoj konferenciji za medije kazala da su bh. žitelji nezadovoljni jer nema cjepiva.

- Danas je cijeli svijet suočen s pandemijom Covid-19 koja ostavlja posljedice na živote žitelja. Istovremeno dok traje borba protiv pandemije, koju većinom nose zdravstveni radnici, započelo je cijepljenje u mnogim zemljama. BiH je vjerovala u mehanizam COVAX, platili smo 1.260.000, ispunili smo sve što se od nas očekivaloali prve isporuke još nismo dobili. Proces cijepljenja još nije počeo. Naši žitelji su s pravom nezadovoljni i zato sam zamolila ministra Maasada nam pomogne posredstvom Europske komisije u rješavanju ovog problema, istaknula jeTurković.

OHR, miješanja sa strane, Izborni zakon

Uz to, kaže kako je Njemačka bila i ostala jedan od najvećih prijatelja i partnera BiH, njezin važan oslonac na putu obnove te podrška na putu ka euroatlantskim integracijama.

Naglašava kako usprkos različitim pogledima koji često dolaze od nekih strana izvana i zemalja u okruženju, BiH nastavlja taj put ispunjavajući obaveze iz usvojenih strateških dokumenata. Priznaje kako ti procesi idu sporo i zato nam treba snažnija podrška međunarodne zajednice, prije svega EU, kako bi brže provodili reforme i razvijali BiH onom brzinom kojom želimo, istakla je.

I ona se dotaknula pitanja prisustva i zatvaranje Ureda Visokog predstavnika u BiH.

- Posljednjih godine se vode polemike oko prisustva OHR u BiH, postoje snažni pritisci u našoj zemlji i inozemstva za odlaskom prvog čovjeka OHR. Osobno smatram kako OHR treba ostati i imati još snažniju i aktivniju ulogu. BiH je kompleksna zemlja s kompliciranim sustavom odlučivanja. Kada on postane funkcionalan, kada postanu politički predstavnici koji će se boriti svim snagama da povećaju funkcionalnost zemlje, kada prestanu priče o potencijalnoj podjeli zemlje i kada svi budemo snažno radili na napretku, to će biti vrijeme kada nam Visoki predstavnik neće biti potreban. Zasad nam treba njegova pomoć, zaključila je Turković.

 Izrazila je zahvalnost Njemačkoj što je odlučila da ponudi kandidata.

- Ne postoji čovjek na kugli zemaljskoj o kojem postoji usuglašeno mišljenje, ali ono što jeste važno je da postoji potreba za visokim predstavnikom, određenim ciljevima, dinamikom i da znamo da je to vrijeme u kojem su planirani procesi ubrzavanja razvoja BiH, zaključila je Turković.

Kratko je govorila o pritiscima i uplitanju drugih zemalja u unutarnja pitanja BiH, pogotovo u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH, kazavši kako BiH neće podržati parcijalna rješenja kojaće dalje produbiti podjele. Mi se, kako nastavlja, zalažemo za sveobuhvatne promjene u zemlji kojeće svakom žitelju u svakom dijelu BiH omogućiti jednaka prava.

- To su vrijednosti EU i to su vrijednosti kojima teži većina žitelja BiH, zaključila je Turković.

Migrantska kriza

Jedna od najvažnijih tema sastanka uključivale su i problem migrantske krize, za koju je Turković iznijela moguća rješenja.

- Migrantska kriza konkretno nailazi na najveći problem u dva kantona, U njima su hiljade migranata koji žele dalje u EU zemlje. Naravno tu su imeđunarodne organizacije, koje su zadužene da pomognu u rješavanju ovog pitanja, ali još uvijek ne postoji adekvatan odgovor. Mi vidimo dio rješenja u jačanju istočne granice, raspoređivanju migranata u druge dijelove BiH, na cijelom teritoriju, povratku migranata u matične zemlje ali isto tako i u snažnom angažmanu EU, podvukla je.

HNS: Turković odavno izašla iz ustavnih okvira djelovanja i iskorištava MVP BiH za promociju osobnih, a ne stavova države BiH
Sastanak ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković s ministrom vanjskih poslova Njemačke Heiko Maasom pokazao je kako praktično izgleda iskorištavanje državnih institucija u promicanju osobnih, vlastitih partikularnih stavova, koji nisu stavovi BiH, države koju predstavlja i čije interese treba zastupati, ocjena je Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH koji ističe da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH ključna institucija u međunarodnom svijetu koja treba promicati interese i ciljeve suverene države. No, kako se dodaje, ministrica Turković jučer je demonstrirala da svoju državu, kao ni ministarstvo na čijem je čelu, ne promišlja na takav način. “Uvažena gospođa Turković pozvala je na snažno uključivanje OHR-a potpomognute SAD-om i novom administracijom u pitanje reforme izbornog zakonodavstva. Uz gaf o uključivanju Velike Britanije kao dijela EU (pitanje Brexita je već odavno završeno političko pitanje u EU), Turković javno, na sebi svojstven način, traži od ministra Maasa intervencije OHR-a čineći teške diplomatske i političke propuste na europskom putu BiH. Naime, Europska komisija je službeno kao jedan od prioritetnih uvjeta navela gašenje OHR-a kroz sljedeće razdoblje i upravo to je jedan od ključnih zadaća novog visokog predstavnika. Jednako važno, i Europska komisija i Europski parlament naveli su da reforme izbornog zakonodavstva kao jednog od prioriteta trebaju biti rezultat održivog rješenja kojeg će ponuditi domaći političari. Turković nije propustila ni spomenuti navodno miješanje susjeda a javno poziva izravno uključivanje drugih zemalja. U vlastitom nepoznavanju elementarnih stvari, podsjećamo da bi Turković trebala znati da je RH već punopravna članica EU-a kojoj BiH tek treba pristupiti i da je u ovom trenutku RH ključna jugoistočna granica EU-a u širem kontekstu, počevši od pitanja sigurnosti, razmjene usluga i dobara, migrantske krize te da ima posebnu odgovornost kada je u pitanju BiH“, stoji u reagiranju HNS-a BiH iz kojeg postavljaju i pitanje i veličanja ratnih zločina koje ministrica Turković koristi u svom javnom diskursu, iznova otvarajući ratne prošlosti i patnje obiteljima koje su izravne žrtve njezinih junaka.