Središnje izborno povjerenstvo BiH već petnaestu godinu promovira inicijativu da se prvi četvrtak u veljači utemelji kao dan, koji bi u cijelom svijetu predstavljao zaštitni znak demokratskih izbora, odnosno kao Svjetski dan izbora, donesenu na konferenciji Udruženja izbornih dužnosnika Europe (ACEEEO) održanoj 2005. Kako je priopćeno iz SIP-a, najvećim djelom povijesti ljudi su živjeli u državama koje nisu priznavale ljudska prava. Prvi dokumenti kojima se proklamiraju ljudska prava potiču iz osamnaestog stoljeća. Raniji dogovori i proklamacije koji se obično navode kao dokumenti kojima se utvrđuju i garantiraju ljudska prava uglavnom se odnose na priznanje da ljudi imaju prava neovisno od suverenove volje. Deklaracija prava čovjeka i žitelja iz 1789. je jedan od osnovnih dokumenata Francuske revolucije, koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi). Francuska revolucija sa svojom Deklaracijom o pravima čovjeka i građanina postavila je kamen temeljac čovjekovim pravima i slobodama, bez kojih se ustavna demokratska država danas ne može ni zamisliti, a kamoli život u njoj. Međunarodni standardi o ljudskim pravima su prije svih i iznad svih izraženi u Općoj deklaraciji UN o pravima čovjeka iz 1948. koja predstavlja najznačajniju kodifikaciju ljudskih prava. Povijest nastanka Europske konvencije o ljudskim pravima objavljene u Rimu 1950. sa svih 14 Protokola, naknadno usvojenim, pokazuje da taj put zaštite ljudskih prava i sloboda nije bio kratak, a još manje jednostavan. 'Volja naroda temelj je državne vlasti, ta se volja mora izražavati na povremenim i poštenim izborima, koji se provode uz opće i jednako pravo glasa, tajnim glasanjem ili nekim drugim jednako slobodnim postupkom glasanja', naglašavaju iz SIP-a. Zbog svega navedenog SIP BiH u kontinuitetu daje snažnu podršku Inicijativi Udruženja izbornih dužnosnika Europe (ACEEEO) da se prvi četvrtak u veljači obilježava kao Svjetski dan izbora.