Dnevni.ba - PRELOADER

Pogled u prošlost: Štovanje sv. Ante u Hercegovini

11 Lip 2024


Pogled u prošlost: Štovanje sv. Ante u Hercegovini

Blagdan sv. Ante Padovanskog, nebeskog zaštitnika župe, crkve i samostana na Humcu, svake godine proslavlja se uz nazočnost vjernika koji u ovo svetište dolaze iz brojnih mjesta u BiH, ali i iz obližnje Dalmacije.

Ovom blagdanu prethodi devetodnevna priprava, a posebno svečano je tijekom središnje proslave koje se obilježava 13. lipnja.

Osim na Humcu, sveti Ante slavi se i u širokobriješkim selima Uzarići i Ljubotići, mostarskom Cimu te Šuici i Busovači.

O običajima proslave blagdana sv. Ante na poseban način pisao je i istraživao pok. fra Žarko Ilić, a jedan od takvih zapisa pronašli smo u Kršnom zavičaju iz 1995. godine.

„U svijesti kršćanskog puka u Hercegovini Bogu je najbliže Isusova Majka pa sveti Ante Padovanski. Njegova se zaštita traži i očekuje u svim potrebama: ako je ugroženo zdravlje ili nutarnji mir, ako su poremećeni obiteljski ili susjedski odnosi, ako je dijete pošlo naopako, ako se želi sretna ženidba ili udaja ili ako se želi dijete u braku, uspjeh u poslu, u školi ili na putovanju, zaštita materijalnih dobara. U tako raznolikim životnim potrebama zagovor svetog Ante najsigurnije jamči Božju pomoć. To je opće iskustvo Antinih štovatelja.

Antin se zagovor postiže molitvom, postom i davanjem milostinje. To se redovito unaprijed obećava kao zavjet. Katkad se taj zavjet ispunja odmah bezuvjetno, katkad nakon uslišanja, a ima štovatelja koji svoj zavjet izvrše samo ako im je uvažena želja“, navodi fra Žarko.

Molitva i post

„U pučkoj pobožnosti ime svetog Ante vezano je uz prve molitve, a u davnim preporukama uz većinu nakana pod uobičajenim redom dodavano je: „Bog, blažena Gospa i sveti Ante“. Među ostalima, moli se koji Očenaš s ovom nakanom: „Na čast sv. Ante i sv. Vrane da nam isprose na času smrti misnika (ili: redovnika), da se mognemo čisto i pravedno ispovidit, da opremljeni svetim sakramentima pođemo s ovog svita na bolji. Iako je drugdje posebni zaštitnik stoke sv. Ante Pustinjak, u nas je i ta uloga povjerena sv. Anti Padovanskom. Od svoje majke toliko puta sam čuo preporuku sv. Anti: „Da čuva i nas i našeg ajvana, da nam ne bude nikakve štete ni zijana.

Krunica sv. Ante sastoji se od trinaest Očenaša, Zdravo Marija i Slava Ocu s jednim Vjerovanjem. Post ima raznolike oblike: suzdržljivost od mesa, ili čak o kruhu i vodi. I post i krunica su redovito vezani uz utorak kao Svečev tjedni dan. Prema svjedočanstvu hercegovačkih svećenika danas to prakticiraju u Istočnoj Hercegovini samo starije žene. Većina našeg naroda posti uoči blagdana i slavi blagdan sudjelovanjem na svetoj misi ili ispovijeđu i pričešću. Na blagdan ni najnemarniji vjernici ne obavljaju težačke poslove. Zbog loših iskustava nekoć se to smatralo i velikim grijehom“, istaknuto je u Kršnom zavičaju.

Znamenja sv. Ante

„Mladići i djevojke običavaju nositi medaljice sv. Ante na vratu ili na ručnom satu i njegove slike u novčaniku. Vozači u svojim vozilima drže njegove magnetizirane kipove ili reljefe. Mnoge kuće ukrašava Svečeva slika. Nekoć su nakon čudesnog ozdravljenja djeca običavala jedno vrijeme nositi franjevačko odijelo, kakvo je nosio i njihov nebeski liječnik sv. Ante Padovanski. U Domovinskom ratu naši su branitelji iskusili čudesnu Božju zaštitu na bojištu i u zarobljeništvu. Najviše je pripisuju zagovoru Blažene Djevice Marije i svetog Ante zbog nošenja njihovih znamenja, zbog vlastite molitve ili zbog molitve svojih najbližih. Nažalost, takva iskustva nitko u našoj Crkvi ne ispituje sustavno“, dio je iz zapisa o znamenjima sv. Ante.

Zavjetni darovi

„Nema nijednog sveca uz čije bi ime ljudi vezali tolike darove crkvenim ustanovama ili siromasima kao što je Padovanski svetac. Daruje se najčešće novac, ali i različite stvari, kao prstenja i lančići. Zavjetuju se i najsitniji novčani prilozi, ali i veliki. Muškarci su iz razumljivih razloga jači darovatelji od ženskih. One više mole i poste. Obitelji koje uzgajaju stoku običavaju crkvi ili svećenicima darivati bravče „na čast Sv. Ante za napridak svoga blaga“. To i danas čine mnogi župljani župe Humac.

Usputni spomenici i kapelice

Vanjski znakovi privatne pobožnosti i zahvalnosti sv. Anti po mnogim hercegovačkim selima jesu spomenici kraj putova. To su kamena ili betonska postolja sa zatvorenim udubljenjem, u kojem se nalazi Svečev kip, a ispod njega je zaključana kasa za zavjetne darove. Spomenici su različitog oblika i veličine. Do njih se drži kao do svetinje. Ako su zbog proširivanja putova bili uklonjeni, opet su u blizini izgrađeni.

Pojedini ljudi, neke obitelji ili cijela sela izgradili su izvan crkvenog i grobljanskog prostora male kapelice na čast sv. Anti: ili iz zahvalnosti za minula dobra ili radi osiguranja njegove zaštite od budućih nevolja. Kapelice imaju mali natkriveni i većinom zatvoreni prostor, a u njemu oltarić s kipom sv. Ante. Primjerice, Studenčani su napravili zavjetnu kapelicu sv. Ante u Studenačkom polju 1931. da ih moćni zagovornik zaštiti od krupe. Od tada im više nikad krupa nije obila ljetinu. Oko kapelice su kasnije posadili borove. I tu se slavi misa svake godine 13. lipnja u 8 sati, da bi svi koji žele mogli stići i na Humac do pučke mise. Kasnije su na obližnjoj glavici podigli i zvonik“, stoji u KZ iz 1995. godine.

Javne pobožnosti

„Pobožnost svetom Anti posebno je vezana za utorak kao njegov tjedni dan. Tada se redovito u crkvama s njegovim likom prije mise moli njegova Krunica ili makar po jedan Očenaš ispred 13 molitvenih zaziva, a zatim se pjeva „Ako tražiš čudesa“. Brojni se Antini štovatelji ispovijedaju prvog utorka u mjesecu. To je nekoć bilo uobičajeno u većini malobrojnih hercegovačkih crkava. U Blagaju, u Šuici i u Zavelimu svakog utorka ima posebna pobožnost sv. Anti. U franjevačkoj crkvi u Mostaru ta je praksa od prošlog stoljeća. I nije se prekidala do rušenja te crkve. Bila je i na Humcu, ali je nakon Drugog svjetskog rata iščezla. Opet je uvedena početkom godine 1985. zalaganjem fra Bonifacija Barbarića i ostalih odgojitelja u Franjevačkom novicijatu. U početku je dolazilo četrdesetak osoba. Kad je 1989. pomaknuta za jedan sat kasnije, broj se udvostručio. Nakon pučkih misija 1991. – utorkom redovito u staroj crkvi bude na večernjoj pobožnosti oko 150 osoba. Zavjetna pobožnost 13 utoraka obavlja se danas na Humcu i u Rasnu, a u Mostaru je uobičajena već od 1909.

Svi oblici javnih zavjetnih pobožnosti utorkom imaju podjednak program: uvodna pjesma sv. Anti, krunica sv. Ante s molitvenim preporukama prema molitveniku fra Anđela Nuića i Ako tražiš čudesa s hercegovačkim tekstom i napjevom. Iza toga je u prijašnja vremena slijedio blagoslov, a u novije vrijeme slavi se misa. Na Humcu se od 1985. u devetnici pjeva i himna O Antune, slavo Asiškoga sveca!

 
Na sam blagdan velikog Čudotvorca slave se rane mise u svim crkvama i kapelicama gdje ima njegov lik, a u onima koje su njemu posvećene mnogo se ispovijeda i pričešćuje, slave se rane, večernje i pučke mise. Uz misu se upriličuje i svečana procesija sa Svečevim kipom.

Uoči blagdana sv. Ante u Hercegovini i u susjednoj Dalmaciji palili su s „svitnjaci“ (prosviti, svijetnjaci ili krijesovi). Iako blagdan sv. Ante nije zapovjedni, u svim misama skupa po Hercegovini sudjeluje više naroda nego ijedne nedjelje. Štoviše, i muslimani i pravoslavni vjernici dolaze u veća svetišta, posebno na Humac. Zbog uslišanja svojih molitava i oni sa zahvalnošću donose darove.

Tako imamo zabilježeno svjedočanstvo o humačkom svetištu:

„Jedna nevjernica, koja je zagovorom sv. Ante u mjesnoj zavjetnoj crkvi dobila potpuno izgubljeni vid, sprema odličan dar za kip Svečev. Kad je mladi Ibrahim Zurić iz Ljubuškog po zagovoru sv. Ante ozdravio od dugotrajne neizlječive bolesti, odlučio je temeljitije upoznati vjeru sv. Ante. Nakon toga ju je i prihvatio, pa ga je fra Jure Nižić krstio pod imenom Jure i to na blagdan sv. Ante u njegovoj crkvi na Humcu 13. lipnja 1883. Jure se nakon toga oženio i podigao brojno potomstvo. Iako su mnogi umrli, i danas postoje dvije obitelji njegovih potomaka na Humcu.

Društva i ustanove

Iako je od davnina štovanje sv. Ante nazočno u pučkoj pobožnosti, njezino javno društveno očitovanje došlo je do izražaja u drugoj polovici prošlog stoljeća osobito nakon oslobođenja od Turaka. Tada su podizane crkvene građevine, koje su materijalni uvjet zamašnijeg društvenog života i rada. Osnivanjem samostana, župa i škola omogućeno je svestrano kulturno i vjersko djelovanje u Hercegovini. U to doba osniva se i prva šira društvena ustanova vezana za ime Padovanskog sveca, a to je Bratovština sv. Ante (1872.)“, navedeno je, između ostalog, u KZ o štovanju sv. Ante u Hercegovini.

PRIREDILA: Antonela Marinović Musa / Bolji Ljubuški

Hercegovina


ŠIROKI BRIJEG

Proglašeno stanje prirodne nesreće uzrokovano tučom na području Širokog Brijega

Na području Širokog Brijega proglašeno je stanje prirodne nesreće uzrokovano tučom, koja je u čet...

6 h 54 min

PRIRUČNIK ZA HRVATSKU POLITIKU

Predstavljanje nove knjige Matka Marušića u Širokom Brijegu

Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg poziva vas na predstavljanje knjige “Priručnik...

8 h 22 min

NEUM

Suradnja Neum underwater film festivala i Hrvatske pošte d.o.o. Mostar

Prekrasna poštanska marka spremna za slanje u zemlji i inozemstvu od 18. srpnja 2024. godi...

13 Lip 2024