Piše: Dragan Bradvica

Situacija oko ruske agresije na Ukrajinu se ne smiruje i nema naznaka kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao sjesti za pregovarački stol i prekinuti krvoproliće.

Bez obzira na značajne sankcije Zapada, one još uvijek nisu potpune pa tako vjerodajno i ruska vlast kalkulira kako i što dalje raditi. SAD i EU su se ujedinile kao nikada od Drugog svjetskog rata, Kina i dalje se više, manje drži po strani, situaciju osluškuju i Indija, Brazil, Saudijska Arabija, Turska… Nitko više i ne sporo kako će sve to promijeniti svijet, kako će on funkcionirati na nekom novom poretku ali je još uvijek otvoreno pitanje kakav će on biti.

I, što je najvažnije, hoće li se bazirati na slobodi, jednakosti, pravdi, demokraciji i ljudskim pravima ili autokraciji i iliberalnoj demokraciji. U svemu tome svoju stranu traže i manje države, kakav je i Bosna i Hercegovina, ali sve su jači glasovi kako je upravo naša zemlja, uz Srbiju, Kosovo i Crnu Goru sljedeća meta ruskih planova za destabilizaciju. A kada takvo upozorenje dođe od najviših dužnosnika najjačih europskih zemalja onda je jasno kako je vrag odnio šalu.

Baerbock upozorava

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je kako bi Europa trebalo biti na oprezu zbog ruskih napora da destabilizira zapadni Balkan. Ona je novinarima u Berlinu rekla da su slični potezi prethodili ruskoj invaziji na Ukrajinu, usprkosdemantijima Moskve da se pripremala za napad, prenio je Glas Amerike.

- Slična podrška Rusije separatističkim pokretima u BiH bi, na primjer, mogla da ugrozi integritet i suverenitet zemalja zapadnog Balkana, rekla je Baerbock nakon sastanka sa hrvatskim kolegom Goranom Grlićem Radmanom.

Isto tako, napomenula je kako je prije dva tjedna boravila na zapadnom Balkanu i tom prilikom još jednom izrazila svoju podršku ovim zemljama na putu u Europsku uniju.

Poručuje kako će Europska unija i njeni partneri uraditi sve što mogu da pomognu zemljama u koje dolazi veliki broj ukrajinskih izbjeglica, naročito Moldaviji, koja je primila najveći broj izbjeglica po glavni stanovnika.

Ne zaboravimo kako je na samom početku ruske agresije na Ukrajinu i hrvatski premijer Andrej Plenković upozoravao na ozbiljnost situacije u regiji.

Naime, on smatra da je ovaj potez stvorio i presedan u međunarodnim odnosima gdje drugi regionalni hegemoni ovoga tipa, iz svojih razloga mogu napraviti agresiju po ovom modelu na bilo koju zemlju i nadati se da neće biti nikakvih reperkusija po njih, osim paketa sankcija.

- Dakle, ovo je na određeni način bitka između demokratskih sustava i onih gdje se vlast ne mijenja često, rekao je tada Plenković.

Potrebna odlučnija Unija

I dok se svi u Europi i SAD-u slažu kako zapadni Balkan sam po sebi nije neki preveliki interes Ruske Federacije, mnogi se slažu kako im odgovara da je u ovoj regiju permanentna nestabilnost, a onda da se s Europskom unijom cjenkaju preko naših leđa.

Ukoliko u svim tim analizama ima istine, a brojni potezi u proteklih desetak godina upućuju da itekako ima, onda uistinu nam prijeti vrlo turbulentno razdoblje. Stvari se na geopolitičkoj razvi kreću velikom brzinom i očekuje se da se vrlo brzo iskristaliziraju neki novi odnosi.

U svemu tome itekako će se morati 'presabrati' i sama EU, ali i SAD na području zapadnog Balkana i jasno svima drugima dati do znanja kako je ovo dio Europe i u nekom razumnom roku i dio same Unije. U protivnom i ovdašnji autokrati će se ohrabriti još više produbiti podjele i urušiti sve demokratske postulate, a to pak znači još veće nestabilnosti, kriminal, korupciju, klijentelizam…

Unija upravo zbog toga mora biti više politička, jasnija i brža u djelovanju kako ne bi ponavljala greške iz prošlosti. Jer 'balkanski lonac' već dugu vrije i krajnje je vrijeme da netko smanji vatru i stvari počne dovoditi tamo gdje im je mjesto jer su žitelji svih šest zapadnobalkanskih država to itekako zaslužili.