Do sada je identificirano da 30 političkih subjekta krši izborna pravila, a najveći broj nepravilnosti se odnosi na političke subjekte: SNSD (71), SDA (46), HDZ BiH (36), SDS (35) i SDP (29).

Koalicija “Pod lupom“ koja sprovodi misiju građanskog, nestranačkog promatranja lokalnih izbora u BiH predstavila je nedavno preliminarni izvještaj dugoročnog promatranja lokalnih izbora 2024. 

U razdoblju od 22. srpnja do 1. rujna zabilježeno je ukupno 710 nepravilnosti. Najveći broj se odnosi na zloupotrebu javnih sredstava i resursa - 223 slučaja i nepravilnosti pri formiranju biračkih odbora (210 slučajeva). Ostale nepravilnosti se odnose na preuranjenu izbornu kampanju, propuste u radu lokalnih izbornih komisija, nepravilnosti u radu medija, pritiske na birače i različite druge oblike izbornih nepravilnosti. 

Do sada je identificirano da 30 političkih subjekta krši izborna pravila, a najveći broj nepravilnosti se odnosi na političke subjekte: SNSD (71), SDA (46), HDZ BiH (36), SDS (35) i SDP (29).

Kazne

Upozoravaju na veliki broj nepravilnosti koje se odnose na formiranje biračkih odbora. Zabilježen je čak 181 slučaj gdje postoji sumnja na stranačku infiltraciju na pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora koji prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne smiju biti povezani sa strankama.

Postaje očigledno da stranke nemaju namjeru odustati od apsolutne kontrole biračkih odbora bez obzira na jasna izborna pravila. Mehanizam koji im omogućava manipulaciju izbornim rezultatima je još uvijek aktivan, i vidimo, iz do sada obrađenih slučajeva, da se na listama kandidata nalaze stranački ljudi koji su bili prethodno kandidati na izborima ili članovi biračkih odbora ispred stranke, ili stranački aktivisti ili čak članovi uže porodice onih koji ulaze u izbornu utrku.

Pozvali su SIP BIH da u dokazanim slučajevima odmah ukloni stranačke osobe sa liste kandidata za nestranačke predsjednike i njihove zamjenike i izrekne im predviđene sankcije za protuzakonito djelovanje, te da o navedenim slučajevima upozna nadležna tužilaštva u svrhu daljnjeg procesuiranja.

Prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona, javnost ostvaruje pravo uvida u izvode iz CBS-a putem internet-stranice SIP-a, što do danas nije urađeno. SIP je na osnovu prijava do sada izreko 43 sankcije, i to 55.300 KM novčanih kazni, te je 29 osoba uklonjeno do sada sa liste kandidata za nestranačke predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

Inače, predviđene su kazne od 3 do 30 tisuća maraka. Problem je što dosadašnje kazne stranke nisu odvratile od kršenja zakona. Društvene mreže za promociju političkog narativa i programa postale su primamljive za mnoge kandidate. Stoga su društvene mreže i internet platforme bile pod budnim okom SIP-a. Izrečeno je 59 sankcija, a sporni sadržaj sa mreža, od 25, uklonilo je njih 18. SIP je naredio i ministru unutarnjih poslova Federacije BiH Rami Isaku, te izrekao kaznu od 6000 maraka.

Sve za fotelju

Jasno je, novčane kazne za političare nisu odvraćajućeg karaktera i za njih su preniske. SIP BIH nikome nije izrekao maksimalnu kaznu od 30 tisuća maraka. Izmjenama Izbornog zakona BiH predviđeno je i da se ukloni ime kandidata s kandidatske liste i poništi ovjera političke stranke. I usprkos sankcijama, opet se ne poštuju zakoni. 

- Ja mogu sve jer imam moć, jer imam fotelju, a vi nećete moći, to je najgora poruka koja se može poslati. Tako da bi trebalo u narednom periodu, dok se ovo sve završi, dopuniti, izmijeniti izborni zakon bih, možda predvidjeti neke nove sankcije jer čak i s onom najtežom sankcijom da se kod višestrukih povratnika primjenjuje se i ta vrsta sankcija – poništavanje ovjere na učešće na izborima, jer vidimo da su mnogi rekli da nije njima nikakav problem plaćati novčane kazne, ističe predsjednik Strateškog odbora Koalicije Vehid Šehić.

Višestruki povratnici u kršenju izbornog zakona, mogli su, navode, biti kažnjeni i do 12 puta više. Sankcije ih moraju boljeti, poručuju kako bi prestali kršiti zakon. Iako je SIP BiH zaprimio više od 1400 prigovora, nevladin sektor im spočitava da ne sankcioniraju odgovorne, prvenstveno za zloupotrebu javnih resursa.

- Mislim da razumijete zašto, kada spomenem toliki broj prigovora, mi imamo pravni odjel u kojem trenutno sjedi 5 pravnika prema tome to nije dovoljno za procesuiranje, a nastojimo sve postići u rokovima i moramo tražiti prioritete, ali ne mogu da prihvatim optužbe da SIP ne radi i da bilo koga štiti, navodi predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.

N. K.