Bosna i Hercegovina prvi put ulazi u izbornu trku po novim pravilima, onim stavljenim na snagu od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Predstojeći lokalni izbori, koji će biti održani u listopadu, ovaj put nude veliki izbor političkih subjekata, iako se većina slaže kako se radi o recikliranim politikama i 'političkim dinosaurusima'. Mršava ponuda sigurno je jedan od razloga zbog čega se za ove lokalne izbore prijavilo dvostruko manje glasača iz inozemstva u odnosu na prethodne izbore 2020. godine, piše Deutsche Welle.

Kada je riječ o državljanima BiH u inozemstvu, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), zahtjev je podnijelo nešto više od 53 tisuće birača, čiji su podaci u obradi. Konačan broj bit će poznat nakon njihove obrade i utvrđivanja eventualnih nedostataka.

- Svi oni koji ne ispunjavaju uvjete imati će mogućnost žalbe Prizivnom odjelu Suda BiH, priopćili su iz SIP-a BiH. MN: Mamac-kandidati Četiri godine ranije, na izvodu središnjeg biračkog popisa za glasanje izvan BiH, bila je 101 tisuća birača, nakon što je gotovo 30 tisuća skinuto s popisa zbog nepotpunih podataka.

- Razlog za toliko manji broj birača leži u nekoliko činjenica. Prvi je smanjena mogućnost manipulacije, jer je registracija digitalizirana, pa je teško vršiti fiktivne prijave na desetine glasača s jedne adrese kao što je to rađeno ranije. Još jedan od razloga su isti ljudi na listama, smatra analitičar Vehid Šehić, bivši član SIP-a BiH.

- Na žalost, morala i etike u politici nema. Mi smo i do sada imali nemoralna ponašanja političara jer oni ne biraju sredstva kako bi došli do svojih birača, kaže Šehić, u kontekstu ekspanzije isprobanog metoda manipulacije fiktivnom kandidaturom političara, koja je zakonski ispravna, ali graniči s bilo kakvim stupnjem političke i svake druge odgovornosti prema građanima.

Puno je primjera za potvrdu ove tvrdnje, smatraju politički promatrači: od političkih 'preletača' koji mijenjaju stranačke dresove u ovisnosti tko više ponudi novca, pa do otvorene manipulacije biračima, koji na to sve pristaju. Najupečatljivija se odnosi na kandidatske liste, na kojima se nerijetko nalaze stranački dužnosnici na entitetskom ili državnoj razini ili čak predsjednici stranaka, koji nikada neće sjesti u izaslaničke klupe lokalnih skupština.

Mjera stvari 

- Smatram da su u Banja Luci iskopani politički rovovi, da živimo između tih rovova i nije ugodno živjeti u Banja Luci s toliko sukoba. Smatram da se u banjalučkoj skupštini brže i učinkovitije moraju donositi zakoni kao što mi to radimo u Narodnoj skupštini. I zato mislim da sam ja mjera te politike', kaže predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, pokušavajući opravdati zašto je baš on, kao predsjednik stranke Ujedinjena Srpska, nositelj liste ove stranke za gradsku skupštinu.

Cilj je privući glasače, osvojiti glasove i onda to mjesto prepustiti sljedećem na listi, koji onda 'povuče' sljedećeg kandidata, i tako u krug dok u izaslaničku klupu ne sjedne netko s nerijetko osvojenih stotinjak glasova. Sa stanovišta Izbornog zakona BiH sve je 'čisto', ali se postavlja pitanja namjerne obmane birača koji glasaju za političkog subjekta koji sljedeće četiri godine neće zastupati njihove interese u gradskoj skupštini.

Tako će listu SNSD-a u Banja Luci predvoditi direktor Univerzitetsko-kliničkog centra RS Vlado Đajić, a društvo će mu praviti i ministar zdravstva Alen Šeranić. Na listi je i državni ministar financija BiH Srđan Amidžić, što će napraviti prostor za veći broj kandidata koji inače ne bi prošli 'građanski sud' na prazniku demokracije.

Oporbeno 'poštenje'

Gadljivost na ovakav vid političkog djelovanja ne pokazuju ni u redovima oporbe - samo u manjem omjeru, s obzirom da ne raspolažu s tolikim kapacitetima za ostvarivanje boljeg učinka. Izaslaničku listu PDP-a u Banja Luci, na leđima nosi prvi čovjek stranke Branislav Borenović, koji trenutno sjedi u stolici državnog parlamenta.

- Banja Luka je danas bolja i ljepša nego prije četiri godine, a znamo da može biti još uspješnija, što nam je cilj u narednom mandatu. Skupštinska većina je opstruirala niz odličnih projekata. Zato sada, odlučniji nego ikada, idemo ostvariti još jednu pobjedu za gradonačelnika Draška Stanivukovića, kao i za Skupštinu grada, rekao je Borenović.

Izuzev Borenovića, na listi će naći i nekoliko zastupnika oporbe u NSRS, od kojih su neki sjeli u skupštinsku klupu upravo na osnovu političke manipulacije, jer im je mandat prepustio 'jači' kandidat koji se našao na listi. Na listi onih koji osuđuju ovakve poteze je mali broj stranaka, ali je upitno je li osuda stvarna ili činjenica da se radi o malim strankama koje nemaju kapacitet za izvođenje političkih 'marifetluka'.

- Meni se čini da će ti ljudi biti njima hipoteka na listama, jer se u mnogim slučajevima radi o političkim dinosaurima koji su građanima preko glave. Ljudi su željni i novih lica i ljudi koji nisu istrošeni u politici. Oni računaju na to da ti ljudi mogu 'povući' te liste, kaže predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić. Slično misli i Milan Savanović iz Liste za pravdu i red.

- To su potrošeni ljudi. Javnost očekuje nova lica koja će zaista moći donijeti veće promjene, kaže Savanović.

Izmjena Izbornog zakona jedino rješenje

- Ono što je nemoralno ne znači da je u suprotnosti sa zakonom, kaže Vehid Šehić, napominjući ipak kako se radi o svjesnoj obmani birača. Kažnjavanje na izborima je jedini način da se ovoj praksi stane u kraj.

- Volio bi da građani prepoznaju takve osobe i ne daju preferenciju tim kandidatima, da spriječimo tu masovnu pojavu. To je obmana i služi kao mamac za naklonost političkoj stranci, kaže Šehić, ističući da u BiH nema političkog morala što za posljedicu ima politiku osobnog, a ne općeg interesa.

- Sve je do birača. Od njih ovisi hoće li ih sankcionirati ili podržati, zaključuje Šehić. Jedino rješenje je Izmjena izbornog zakona i zabrana mogućnosti kandidiranja za lica koja već obavljaju neku političku dužnost, dok s nje ne odstupe ili iz nekog drugog razloga ne okončaju prethodni mandat. Međutim, te eventualne izmjene trebali bi usvajati upravo ljudi koji se pojavljuju na listama, što je, kako kažu poznavatelji političke situacije, malo vjerojatno da će dogoditi bez nekog većeg pritiska sa strane ili nametanja zakona.