Presudom Okružnog suda u Banjoj Luci poništeno je rješenje Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske kojim se investitoru “Hidroelektrane Bistrica“ d.o.o. Foča, daje odobrenje za građenje za projekt hidrolektrane “B-2a”, instalisane snage 7,243 MW, planirane na rijeci Bistrica, na teritoriji opštine Foča. 

Ova sudska odluka donesena je u postupku koji je Centar za životnu sredinu pokrenuo u aprilu 2022. godine, i to s ciljem preispitivanja zakonitosti odobrenja za građenje koje je za navedeni projekt Ministarstvo izdalo još tokom 2010. godine, saopćeno je iz tog centra. 

Pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu Redžib Skomorac smatra da Odluka suda da po službenoj dužnosti, poništi nezakonito odobrenje za građenje, a koje je Ministarstvo izdalo još prije 13 godina, predstavlja svojevrstan presedan i ohrabrujući je korak u smjeru bolje sudske prakse i dostizanja ekološke pravde, odnosno dosljedne implementacije Arhuske konvencije, čemu organizacije koje se bave zaštitom životne sredine isključivo teže. 

- Iz tog razloga očekujemo promptno i adekvatno djelovanje svih nadležnih organa uprave i inspekcije, a kako bi se spriječila veća šteta po životnu sredinu - dodao je Skomorac. 

Također su Centar i Arhus centar iz Sarajeva, u septembru 2022. godine podnijeli zajedničku tužbu protiv rješenja kojim se odobravaju Studije uticaja koje su izrađene za sve tri hidroelektrane planirane na rijeci Bistrici.  
 
Dok ovaj sudski postupak još traje, Centar za životnu sredinu očekuje pozitivan ishod i u ovom postupku, tim prije, jer je Studijom kao rješenje za migracije riba predviđen tzv. “riblji lift”, a navedeno rješenje nije dovoljno elaborirano i tehnički je ostalo potpuno opskurno. 

Postupci protiv građevinskih dozvola glede HE “B-1” i HE “B-3”, iako sa identičnom činjeničnom podlogom kao u vezi HE “B-2a”, okončani su odlukama u korist investitora. 

- Iako su pomaci evidenti, ipak, kako bi imali ujednačenu sudsku praksu, ovo ukazuje da je potrebno još mnogo rada organizacija, ali i pravosuđa u smislu razumijevanja složenosti ekološkog prava i stvarne štetnosti projekata - zaključuje Skomorac.