POSKUPLJUJE STRUJA, A POTOM I SVE OSTALO? Prosječni rast za kućanstva oko 6 posto

Pad proizvodnje električne energije, pogrešna kadrovska politika u rudnicima, povećana potrošnja…
Kao glavni uzroci trenutačne situacije istaknuti su pad proizvodnje električne energije, koji se bilježi u razdoblju od 20. do 23. lipnja, prvenstveno zbog značajnog smanjenja proizvodnje uglja
Javno poduzeće 'Elektroprivreda BiH' (EPBiH) predložilo je usklađivanje prodajnih cijena električne energije s troškovima njene proizvodnje, uz prosječno povećanje cijene od 5,7 posto. Prema tom prijedlogu, za kućanstva bi cijena električne energije porasla za 6%, dok bi za kategoriju 'Ostala potrošnja do 0,4 kV' povećanje iznosilo 3,7% a za javnu rasvjetu 5,1 posto.
Navedeni je prijedlog u ponedjeljak trebao razmatrati i Nadzorni odbor tog poduzeća no nikakav prijedlog niti zahtjev još nije dostavljen regulatoru na odlučivanje.
Izvršni direktor EPBiH za opskrbu Nevad Ikanović EPBiH poručio je da je stabilna opskrba kućanstava i gospodarstva električnom energijom od ključnog značaja te je podsjetio da je Vlada Federacije BiH to poduzeće svojom odlukom definirala kao javnog opskrbljivača. Referirao se i na ulogu Federalne regulatorne komisije za energiju (FERK), koja je donijela Pravilnik o načinu utvrđivanja cijena u okviru javne usluge opskrbe.
Ikanović je na početku obraćanja podsjetio i da je Vlada FBiH 2023. godine donijela set energetskih zakona, jedan od kojih je i Zakon o električnoj energiji.
U obrazloženju prijedloga, iz EPBiH navode da trenutačna proizvodna cijena megavatsata iznosi oko 103,7 KM, dok trenutačna prodajna cijena javnog opskrbljivača, u prosjeku, iznosi oko 82 KM po megavatsatu. I nakon najavljenog povećanja, nova prodajna cijena bila bi za oko 11% niža od proizvodne, navedeno je.
- EPBiH glavninu proizvodnje dobiva iz termoelektrana. Analizirajući ostvarenu proizvodnju, vidimo da smo od 2010. imali 7.180 gWh, takva razina proizvodnje je omogućila da EPBiH ima bilansne viškove i pegla cijenu kada su u pitanju kućanstva, rekao je Ikanović. Ovo je javno poduzeće bilansne viškove zadnji put imalo 2019. godine, nakon čega se bilježi pad proizvodnje električne energije.
Kao glavni uzroci trenutačne situacije istaknuti su pad proizvodnje električne energije, koji se bilježi u razdoblju od 20. do 23. lipnja, prvenstveno zbog značajnog smanjenja proizvodnje uglja - više od 1,5 milijuna tona u odnosu na prethodno razdoblje.
Kako je rečeno, razlozi pada leže i u pogrešnoj kadrovskoj politici u rudnicima i izdvajanju sektora rudarstva iz sustava proizvodnje, što je dovelo do toga da je BiH s izvoznika električne energije prešla u uvoznički status. Potrošnja električne energije u BiH također je u porastu od 2022. godine, što dodatno opterećuje energetski sustav.
Tarifni model s potrošačkih grupa za kućanstva
Novi tarifni model predviđa pet potrošačkih grupa za kućanstva, ovisno o mjesečnoj potrošnji: do 350 kWh, od 350 do 1000 kWh, te preko 1000 kWh. Iz EPBiH pojašnjavaju da prosječno kućanstvo u BiH mjesečno troši oko 350 kWh. Važno je naglasiti da EPBiH i dalje zadržava obračunsku snagu na nultoj vrijednosti (0,00 KM/kW/mj) za kategorije potrošnje gdje se ta snaga ne mjeri, za razliku od drugih elektroprivrednih poduzeća u regiji koja primjenjuju dodatne troškove obračunske snage. Iz EPBiH ističu da se povećanje temelji isključivo na usklađivanju prodajne i proizvodne cijene, bez ostvarivanja dodatne dobiti. Ako bi FERK dao suglasnost na predloženi model, nova cijena stupila bi na snagu sukladno regulatornim odlukama.
Buljubašić: Potrošnja električne energije za 11,7% veća od proizvodnje
Generalni direktor poduzeća Sanel Buljubašić je kazao da se sve odluke Uprave donosi glasovanjem budući da 'Elektroprivreda BiH' ima šest izvršnih direktora. On je naveo da je potrošnja električne energije za 11,7% veća od proizvodnje te je EPBiH tražila nabavu 600 tisuća tona uglja.
- Uistinu se nadam da ćemo naše rudnike uspjeti podići i ne biti prinuđeni kupovati električnu energiju na tržištu, rekao je Buljubašić koji je istakao da je cijena električne energije neizvjesna. Prema njegovim riječima, Kreka i Kakanj strateški su rudnici u kojima treba otvoriti nove kopove.