Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Nakon terorističkog napada u njemačkom gradu Solingenu, gdje je sirijski izbjeglica koji uopće nije smio biti u Njemačkoj, ubio tri, a ozlijedio osam osoba, povod je za mnoge stavove kako bi se trebalo hitno postrožiti kontrolu migracije koje neki i nazivaju vrlo kaotičnom. Njemačka, kao i Francuska, Italija, Austrija, zbog svojih vrlo povoljnih socijalnih zakona i beneficija koje su omogućene migrantima, u samom vrhu poželjnih destinacija za migrante. Međutim, zbog posljednjih napada, traže se konkretniji koraci. 

O tome piše i Deutsche Welle, uz opasku kako bi učinkovitije deportacije migranata iz Njemačke pogodile i one države iz kojih su oni pridošli. Između ostaloga i na susjednu Hrvatsku. No, ukoliko želimo ići i korak dalje, poznato je kako velika većina migranata koja uspije prijeći hrvatsku granicu, pristiže iz BiH. U slučaju da Njemačka postroži deportacije, to bi zasigurno pogodilo ne samo navedene zemlje, članice EU-a, već posebno BiH, ali i Srbiju. 

Predvodnik CDU-ove oporbe od Scholza traži "kontrolu u kaosu migracije"

Naime, DW piše kako predsjednik najjače oporbene stranke Friedrich Merz (CDU) s njemačkim kanzelarom razgovarao o uvođenju  "kontrole u kaos migracije", ali kako Scholz dvoji o tome.

Vođa Kršćansko-demokratske unije (CDU) je odmah nakon napada u petak navečer (23. kolovoza) na stranačkoj internetskoj stranici objavio ljutiti pamflet u kojem je zatražio niz mjera kojima bi se uvelo reda u migracije koju, kako je rekao, "aktualna socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada kancelara Olafa Scholza više nema pod kontrolom".

Već u tom tekstu je, između ostaloga, zatražio trajno uvođenje kontrola na granicama, zaustavljanje primanja izbjeglica iz Sirije i Afganistana i protjerivanje onih koji ne bi smjeli biti u Njemačkoj čak i u potencijalno opasne zemlje poput Sirije i Afganistana. 

„Mi želimo ništa više ni manje nego da kancelar slijedi obećanje koje je dao u prisezi prilikom stupanja na dužnost, a to je da učini sve kako bi zaštitio njemački narod", poručio je Merz prije sastanka.

Nakon jednosatnog „radnog doručka" u kancelarskom uredu i Scholz i Merz su se razišli bez da su novinarima objavili o čemu su pričali i jesu li se oko ičega dogovorili. 

Ubrzo nakon toga Merz je za poslijepodne sazvao konferenciju za novinare akreditirane u Berlinu. Njima je objasnio koje je zahtjeve za mjere koje bi umirile građane predložio Scholzu. Merz i Unija CDU/CSU traže, pored već spomenutog zaustavljanja primanja izbjeglica iz Sirije i Afganistana, i učinkovitije provođenje deportacija onih kojima je azil odbijen ili su se ogriješili o zakon. I to u zemlje poput Sirije i Afganistana s kojima ne postoje odgovarajući sporazumi. 

Merz također traži dosljedno vraćanje izbjeglica s njemačke granice u zemlje u kojima su kročile u Europsku uniju. To se prije svega odnosi na Bugarsku, Grčku i Italiju ali moguće i na Hrvatsku. Njemačka mora, ako bude potrebno, proglasiti „nacionalno izvanredno stanje" kako bi se eventualno poništili EU zakoni i izbjeglice vratile u zemlju ulaska shodno Dublinskom sporazumu, odlučan je Merz.

On je od kancelara zatražio da već na prvoj sjednici Bundestaga nakon ljetne pauze 9. rujna bude odlučeno o ovim mjerama. I to ne po koalicijskom ključu sadašnje vlade, nego zajedničkim snagama Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), stranke kancelara Scholza. „Zajednički raspolažemo s dovoljno glasova", rekao je Merz.

Scholz je rekao kako mu treba nekoliko dana „da razmisli" o Merzovoj ponudi. No analitičari već sad naglašavaju da bi Scholzovo pristajanje na suradnju s oporbom i otpuštanje koalicijske stege za zastupnike stranaka vladajuće koalicije značilo gotovo siguran raspad aktualne vlade koja je ionako zbog čestih svađa na rubu raspada, piše DW.

Sustav 'spojenih posuda' i hoće li Hrvatska vraćati migrante u BiH?

Ipak, kako će se oko ovog pitanja postaviti vlada kancelara Scholza, ostaje za vidjeti. Međutim, podsjetimo da je nedavno direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa kazao kako sigurnosne agencije u BiH imaju informacije da među ilegalnim migrantima koji dolaze u tu zemlju ima sve više kriminalnih skupina koje čine naoružane osobe, a bave se trgovinom ljudima.

Laketa je potvrdio i kako su policijske agencije registrirale više od 140 tisuća ilegalnih migranata koje su kroz našu zemlju prošli8 na putu ka zapadnoj Europi od 2018. godine. No, mnogi ocjenjuju kako je ova brojka još veća.

I u ovogodišnjem izvješću Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI TOC), krijumčarenje migranata je sve češće preko BIH, a "paket" za odlazak u EU se kreće oko 2.500 eura. Razmjere ovog razgranatog "biznisa" je nemoguće otkriti, ali pojedini procjenjuju kako se radi o milijardama.

Kako će se postaviti RS?

"U veljači 2024. godine, 35% migranata ušlo je u Srbiju iz Bugarske, dok je više od polovice, 53%, došlo iz Sjeverne Makedonije. Zbog policijske akcije blizu granice s Mađarskom, većina daljih tokova sada se usmjerava ka Bosni i Hercegovini. Većina migranata naknadno putuje u Sarajevo, a zatim nastavlja prema Bihaću ili Velikoj Kladuši, s ciljem prelaska granice u Hrvatsku. Njemačka, Italija i Francuska su tri glavne zemlje namijenjene migrantima, iako konačna destinacija ovisi o nacionalnosti migranta”, ističe se u izvješću GI TOC-a.

Ukoliko Njemačka donese odluku o postrožavanju deportacija migranata s njemačke granice u zemlje iz kojih su kročile u EU, za očekivati je kako ni Hrvatska, sustavom 'spojenih posuda' neće ostati na tome - te je izgledno njihovo daljnje prebacivanje - u BiH, Srbiju itd. Ovo bi za BiH bio ogroman problem, ne samo zbog migrantskog vala koji bi ju pogodio, već i vrlo komplicirane političke situacije u zemlji. Naime, većina migranata na bh tlo je došla iz susjedne Srbije, a preko bh entiteta Republika Srpska. 

Pitanje je kako bi se vlasti tog entiteta postavile u slučaju potrebe daljnje deportacije migranata u susjednu Srbiju te bi li to bila i najveća migrantska kriza u bh entitetu Federacija, u kojoj bi se stvorio svojevrsni migrantski hot-spot i još jedna nova politička kriza. Stoga je na njemačkom kancelaru velika odgovornost odluke koja bi imala značajne posljedice na daljnju (ne)stabilnost balkanskih država.

Političar CDU-a optužuje SPD-ovog kancelara da nedovoljno brzo ispravlja kardinalne pogreške njihove kancelarke

Inače, njemački mediji nakon napada u Solningenu izvijestili su o objavama Friedricha Merza, predsjednika oporbene Kršćansko demokratske unije (CDU).

“Dosta je bilo. Vladajuća koalicije već tjednima raspravlja o zabrani nošenja noževa. No nisu noževi problem nego oni koji ih nose. Dosadašnje napade su većinom počinili izbjeglice s islamističkom pozadinom”, napisao je on.

Kritizirao je neučinkovitost socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade premijera Olafa Sholza koja je na početku mandata obećala više protjerivanja izbjeglica koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj.

“U Siriju i Afganistan se može protjerivati i istodobno moramo zaustaviti dolazak ljudi iz ovih zemalja”, rekao je Merz koji se založio za uvođenje trajnih kontrola na njemačkim granicama.

Međutim, Merz je propustio ‘prisjetiti se’ kako je najveći migrantski val dogodio upravo pod vladavinom Angele Merkel, bivše CDU-ove kancelarke. Nekontrolirani, veliki migrantski valovi prouzročili su mnoge probleme ne samo Europskoj Uniji već i najviše pojedinim državama članicama koje su bile među njihovim najčešćim odredištima.

I danas upravo CDU-ovu kancelarku Merkel mnogi ozbiljni analitičari prozivaju kao najodgovorniju za migrantsku krizu kojoj je vrhunac nastupio 2015. godine te države EU-a zatekla nespremne za milijune migranata iz afričkih i azijskih zemalja. No, političar CDU-a optužuje sadašnjeg kancelara jer nedovoljno brzo ispravlja kardinalne pogreške njihove kancelarke.