Europski parlament i Vijeće EU-a postigli su dogovor o instrumentu predpristupne pomoći - IPA III. Tako je zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj na raspolaganju ukupno 14,2 milijarde eura u razdoblju 2021.- 2027.godine. Sredstvima IPA III može se sufinancirati projekti iz oblasti transporta,energije, životne okoline, potpore razvoju privatnog sektora i poljoprivrede, reforme pravosuđa i borbe protiv korucije. Da bi ih realizirala, svaka zemlja korisnica mora imati efikasan sustav. BiH ima tzv. privremenu strukturu, tj. konzultativni forum u kojem sudjeluju sve nadležne institucije za izradu određenog projektnog prijedloga.

Martina Trogrlić iz Direkcije za europske integracije (DEI) BiH kaže da je potrebno da se institucije u BiH dogovore. U odnosu na prethodni instrument predpristupne pomoći, IPA III ima nekoliko značajki. Svim korisnicima je na raspolaganju isti iznos novca, tj. nema unaprijed određenih novčanih sredstva raspoređenih po državama, što bi moglo povećati njihovu konkurenciju, a kod nas ukazati na značaj postizanja političkog kompromisa o sustavu za korištenje bespovratnih sredstava EU-a.

Zlatan Klokić, ministar RS-a za europske integracije i međunarodnu suradnju, kaže da to ministarstvo aktivno sudjeluje u izradi tog modela. “Osnovna aktivnost koja se sada provodi je uspostava modela za realizaciju IPA III. Ministarstvo RS-a za europske integracije i međunarodnu saradnju aktivno sudjeluje u izradi tog modela jer je to jedan od osnovnih uvjeta za primjenu i realizaciju IPA III. Republika Srpska inzistira na tome da koordinirajuća razina u okviru ovog modela bude koordinirajuća radna grupa“, kaže Klokić, prenosi Srna.

Europska komisija se pri ocijeni projektnih prijedloga vodi s dva kriterija a to su relevantnost i kriterij zrelosti projektnog prijedloga. Relevantnost je povezana s postojanjem strateških dokumenata. Ferdinand Koenig, šef Odjela za komunikacije i glasnogovornik Delegacije EU-a u BiH, ističe da još uvijek nedostaju cjelodržavne strategije. “Kao i do sada, sektorske strategije ostaju ključne za pripremu BiH za strateški okvir IPA III i prijedloge za financiranje iz fondova. Cjelodržavne strategije još uvijek nedostaju u brojnim oblastima, poput obrazovanja, zapošljavanja, upravljanja javnim financijama i razvoja privatnog sektora. Postojeće strategije u ostalim oblastima uskoro istječu ili su nedavno istekle. Vladavina prava je primjer oblasti u kojoj su potrebne revizije strategija“, - naglasio je Koenig.

BiH jedina u regijiu proces ne vodi samostalno.