Akteri incijative ustavnih promjena u BiH će svakako biti domaći donositelji odluka no, budući da nema koncenzusa s tim u svezi, onda je potrebno da se uključe i međunarodni akteri, prije svega SAD-a i EU, ocinjenjeno je na jučeranjoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca“Krug 99“, održanoj na temu “Inicijative i ideje za ustavne promjene”, a na kojoj su, kao uvodničari, izlagali Muhamed Mujakić s Pravnog instituta u BiH, Husnija Sejdinović iz Udruženja građana “Za tebe BiH” i prof. dr Aleksandar Knežević.

Zajednica slobodnih građana

Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije “Krug 99“, ukazao je da su, kada je riječ o unutarnjim političkim snagama, u ovom trenutku izražene naznake i da treba doći do ustavnih promjena, ali i realne procjene političkog stanja, u kojem se uvijek iznova očekuju blokade bilo kakvih promjena.

U Asocijaciji su stava da do izmjene Ustava BiH može doći samo u onoj mjeri u kojoj budu u potpunosti zadovoljeni ciljevi slobode svakog građanina, svakog pripadnika bh. nacije.

“Mislimo da treba graditi državu BiH kao zajednicu slobodnih građana, a to znači kao suverenu naciju, uvažavajući sve ono što jesu naše kulturološke i sve druge pretpostavke, bile one etničke, religijske, obrazovne...”, rekao je Kulenović.

Muhamed Mujakić s Pravnog instituta u BiH podsjetio je da je trenutno važeći Ustav onaj koji je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH te, kao takav, egzistira od 1995. godine.

“U tih 25 godina bilo je dosta adekvatne primjene tog Ustava. BiH je iznimno složena država. Mi smo u ovih 25 godina iskusili nešto što se u teoriji ustavnog prava zove revizionizam, dakle, revizija postojećeg Ustava”, pojasnio je Mujakić čiji je stav da je i ustavotvorac predvidio mogućnost donošenja izmjena i dopuna trenutno cažećeg Ustava.

Nedovršena država

On je, pak, istaknuo će akteri za incijative ustavnih promjena u BiH svakako biti domaći donositelji odluka.

“No, kako ne postoji konsenzus s tim u svezi, onda je potrebno da se uključe i međunarodni akteri, prije svega SAD, ali i EU. Postojeći ustavni aranžman u BiH predstavlja jedan vid nedovršene države”, rekao je Mujakić i dodao da, što se tiče same vizije kako ići ka ustavnim rješenjima, tu postoje vrlo suprotstavljena stanovišta političkih, ali i nacionalnih elita u zemlji. Podsjetio je da je do sada bilo više inicijativa i ideja za promjene Ustava BiH, kao što su tzv. „Travanjski paket“, butmirski razgovori, prudski dogovori itd.

Mujakić je mišljenja da je vrijeme da se ponovo političke elite, prije svega domaće, počnu dogovarati, pregovarati, uz međunarodnu pomoć, te da one nađu najbolja rješenja za sve i građane i narode u BiH, a kako bismo postali dio Europske unije.

Govoreći o značaju ustavnih promjena, prof. dr Aleksandar Knežević je rekao da mi dovoljno ne poznajemo čak ni daytonski Ustav.

“Ima mišljenja, a među njima i moje, da nije uvijek dobro preveden, a i ono što je prevedeno ne koristi se kako treba. Ono što je ultimativno za donošenje novog ustava je da mora biti najmanje jedna razina vlasti manje i da mora postojati državna vlada s punim kompetencijama”, pojasnio je Knežević.​​​​​​​

Po njegovu mišljenju, svaki ustav koji se ne bi na tome temeljio ne bi bio dostatan. On smatra da donošenje novog Ustava podrazumijeva poznavanje daytonskog Ustava, pretpostavlja vladavinu znanja, vladavinu prava i kulturu demokracije. Također drži da političke stranke trebaju više pozornosti obratiti na socijalnu, a manje na etničku podjelu građana. “Što se tiče međunarodne zajednice, mi moramo napraviti front, koaliciju organizacija, ljudi, uključujući i političare koji žele drugačiji novi Ustav. Samo će nam u tom slučaju pomoći međunarodna zajednica“, konstarirao je on.  

Husnija Sejdinović iz Udruženja građana „Za tebe BiH“ je prenio da se to Udruženje pridružuje konkretnim projektom za rad na novom Ustavu, ne samo za priču, već rad na novom Ustavu, te je dodao da taj projekt kreće u fazu i znanstvenog dijaloga.