Manuel Sarrazin, zastupnik Zelenih i predsjednik njemačkog Društva za Jugoistočnu Europu, govorio je za Deutsche Welle (DW) o budućnosti proširenja EU-a, politici svoje stranke prema Balkanu i odnosu prema migrantskoj krizi u BiH.

Govoreći o prioritetnim pitanjima za srednju i Jugoistočnu Europu  u 2021. godini, naveo je da su nakon, zbog korone, ali ne samo zato, turbulentne 2020. godine, krajnje bitne dvije stvari: jedna je da se održi zajedništvo EU-a a, kada su u pitanju Jugoistočna Europa i Zapadni Balkan, jako je bitno ponovo ojačati perspektivu proširenja i učiniti ju vjerodostojnijom.

Upitan što bi tu moglo dati novi polet, sugovornik DW smatra da se najprije mora akutno promijeniti ono što predstavlja veliki udarac za vjerodostojnost 'projekta Europa' a to je dvostruko onemogućavanje otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i to tako što će se otvoriti pregovore i odgovarajućim zemljama dati realne odrednice kada je riječ o putu u EU. A onda se, kako dodaje, mora pokušati promijeniti postupak proširenja i to tako da se u njega jače i izravno uključi civilno društvo, građane tih zemalja, a da se manje surađuje samo s administracijama i vladama.

Na konstataciju da unutar EU-a pada potpora proširenju, pogotovo za Kosovo ili BiH, ovaj zastupnik Zelenih ukazuje da nije porebna neka druga perspektiva za regiju. “Ne poznajem nikoga rko je dao bilo kakav bolji prijedlog. Ako pogledamo sadašnju situaciju u Turskoj, onda prijedlozi o "članstvu druge klase" ili o "privilegiranom partnerstvu Turske" možda nisu bili jedini razlog, ali sigurno su omogućili jače skretanje te zemlje s europskog puta. Trebamo jasnu poruku: Vi spadate u EU! Bez te jasne poruke ne bi uspjelo ni proširenje 2004. i 2007.“, kaže Sarrazin uz ocjenu da su brojni akteri u državama koje žele proširenje, ali i u članicama EU-a, usavršili igru da u Bruxellesu govore potpuno drugačije no kod kuće.

Signalizirati elitama da im nećemo činiti ustupke ni za što

“Mi tim elitama moramo signalizirati da smo to zamijetili i da im nećemo zabadava činiti ustupke. To također znači da se kod određenih zemalja možda neće otvoriti jedno pregovaračko poglavlje, jer reforme, primjerice u pravosuđu Srbije ili Crne Gore, nemaju takav učinak kao što se obećavalo da će ih imati. A onda bi trebalo s riječi prijeći na djela kada se radi o zemljama koje se stvarno trude provesti reforme“, navodi Sarrazin koji je mišljenja da treba uslijediti pritisak na zemlje EU-a koje blokiraju nastavak pristupnih pregovora jer, kako obrazlaže, ne može biti da bilateralna pitanja blokiraju proširenje EU-a.

Budući je važna EU-tema u kontekstu  Jugoistočne Europe i pitanje migranata i izbjeglica, sugovornik DW podsjeća da je njemačka pozicija već dugo poznata a ta je poštena raspodjela izbjeglica. “Ne možemo u takvoj situaciji ostaviti ni Grčku ni BiH same. Kada se pogleda situacija izbjeglica u BiH, onda je relativno jasno da zbrinjavanje tih ljudi tamo ne funkcionira. Smatram nerealnim da se tamo može organizirati idealno zbrinjavanje koje bi bilo humanitarno prihvatljivo. Na koncu, ti ljudi ne žele ostati u BiH, oni žele u EU. Utoliko je 'program naseljavanja' u nekim navodno luksuznim kampovima apsolutno nerealan. Moramo ublažiti akutnu humanitarnu potrebu tih ljudi. Ali moramo napredovati i kada se radi o tome da se izbjeglice rasporede unutar EU-a, bilo da je riječ o 'dragovoljnim ili nedragovoljnim' kontingentima. U svakom slučaju, tamošnju se situacija ne može prihvatiti i ostaviti takvom kakva jest“, ističe Sarrazin.

Zadržati naglasak na Zapadni Balkan

U svjetlu činjenice da se ove godine održavaju savezni izbori u Njemačkoj te, odgovarajući na upit što bi se trebalo promijeniti u odnosu na srednju i Jugoistočnu Europu ako stranka Zelenih uđe u novu vladu, on kaže da se, neovisno o ishodu izbora, tj. sastavu nove vlade,  mora zadržati naglasak na Zapadni Balkan. “Njemačka je prisutna u regiji i sklona je politici proširenja. Odlučujuće će biti da politički prioritet bude i dalje veliki ili još veći no sada. Nama će biti važno da nove osobe daju prioritet Jugoistočnoj Europi. Za srednju Europu vjerujem da je glavna zadaća idućih godina održati zajedništvo Europe, zadržati vlastita uvjerenja, ali i imati s našim partnerima jedan diskurs kojim bi se komunikacijiom uklonilo ovaj opasni raskol između istoka i zapada unutar EU-a. Ali moramo biti u stanju reći da ima i točaka gdje nismo istog mišljenja. No, unatoč svemu, želimo zajednički unaprijediti Europu, jer smo ovisni o tom projektu“, zaključio je zastupnik.