Potvrđena optužnica protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića za ratni zločin nad Hrvatima Bugojna
Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjih visokih dužnosnika Armije BiH, Dževada Mlaće, rođenog 1954. godine u Bugojnu, državljanina BiH i Selme Cikotića inače i bivšeg državnog ministra obrane te porom ministra sigurnosti, rođenog 1964. godine u mjestu Trpezi, Berane, Crna Gora, državljanina BiH dok je Sud BiH odbio optužnicu protiv osumnjičenog Tahira Granića.
Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine, sredinom prosinca prošle godine podigao je optužnicu protiv Mlaće i Cikotića, da su za vrijeme rata u BIH i sukoba između Armije BiH i HVO-a, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno i optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH, od 12.03.1993. do 13.04.1994. a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. Korpusu Armije BiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona BiH.
Dževad Mlaćo optužen je za naređivanje ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti na način da je napravljen popis tzv. "ekstrema" zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom od strane pripadnika vojne policije likvidirani.
Selmo Cikotić optužnica tereti za izdavanje zapovijedi da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjesni da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer je na takav način ugrožen život te za nečovječno postupanje prema istima. Cikotiću se stavlja na teret da nije poduzeo nužne i razumne mjere kako bi spriječio premlaćivanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a iako je imao informacije koje su mu omogućavale zaključak da se njemu podređeni pripadnici spremaju učiniti takva kaznena djela te da je propustio kazniti izvršitelje, iako je za to imao razlog.
V.S.Herceg