MEĐUNARODNI sud pravde (ICJ) u Haagu donio je povijesno savjetodavno mišljenje koje bi moglo promijeniti globalni pravni okvir u borbi protiv klimatskih promjena. Sud je poručio da države mogu međusobno pokretati postupke i zahtijevati odštetu za štete nastale zbog klimatskih promjena, uključujući i za emisije stakleničkih plinova iz prošlosti, piše BBC.

Iako mišljenje nije pravno obvezujuće, pravni stručnjaci upozoravaju da se radi o presedanu koji bi mogao imati ozbiljne posljedice, posebno za bogate zemlje koje su povijesno najviše zagađivale okoliš.

Male države izborile pravni presedan
Inicijativa za ovakav postupak potekla je još 2019. godine od skupine mladih pravnika s pacifičkih otoka. Njihove otočne države već su tada bile izložene posljedicama porasta razine mora, razornih oluja i uništene infrastrukture.

"Večeras ću lakše spavati. ICJ je priznao ono kroz što smo prošli, našu patnju, otpornost i pravo na budućnost", rekla je Flora Vano iz države Vanuatu, koja se smatra jednom od najugroženijih klimatskim promjenama.

"Ovo nije pobjeda samo za nas, već za svaku zajednicu na prvoj liniji koja se bori da je se čuje", poručila je. Sud je odbacio argumente zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva koje su tvrdile da su postojeći klimatski sporazumi poput Pariškog iz 2015. dovoljni i da nije potrebno uvesti dodatne pravne obveze.

Klimatska obveza vrijedi i za one koji ne potpisuju
Sudac Iwasawa Yuji pojasnio je kako države imaju jasnu međunarodnu obvezu da štite okoliš. "Neizrada najambicioznijih mogućih planova za borbu protiv klimatskih promjena predstavlja kršenje obveza iz Pariškog sporazuma", izjavio je.

Dodao je i da se obveza odnosi i na države koje nisu potpisnice Pariškog sporazuma, ili žele izaći iz njega. Prema ICJ-u, sve zemlje su dužne štititi klimatski sustav, bez obzira na članstvo u međunarodnim sporazumima.

Prema mišljenju suda, zemlje u razvoju mogu tražiti financijsku naknadu za štete nastale uslijed klimatskih promjena, uključujući uništenu infrastrukturu i objekte. No, ključan uvjet bit će dokazivanje da je upravo klimatska promjena bila izravni uzrok štete, što će se ocjenjivati pojedinačno.

Kolike bi te odštete mogle biti, zasad nije poznato. No, prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, između 2000. i 2019. šteta od klimatskih promjena iznosila je oko 2.8 bilijuna dolara, odnosno 16 milijuna dolara na sat.

"Sud je jasno poručio, oni koji pate zbog klimatske devastacije imaju pravo na pravni lijek, uključujući i financijsku naknadu", rekla je Joie Chowdhury iz Centra za međunarodno pravo zaštite okoliša.

Iako savjetodavno, mišljenje ICJ-a već je u prošlosti imalo pravnu težinu kao u slučaju otočja Chagos, koje je UK vratio Mauricijusu nakon sličnog stava suda, prenosi Index.